Odgovor leži u proizvodnji: automobilske gume su crne jer im se dodaje čađ, objasnila je renomirana nemačka organizacija za tehnički pregled „TUV Nord“. Glavni sastojak je guma, mlečni sok biljaka kaučuka. Međutim, pošto je guma mekana i lepljiva, dodaju joj se mnoge druge supstance kao što su ulje i tekstil da bi joj dali željena svojstva. Fenix Magazin navodi da je čađ posebno važna, jer čini gumu otpornom na habanje. Čarles Gudjir je razvio proces proizvodnje guma Proces proizvodnje guma razvio je Čarls Gudjir 1839. godine i pokazao se uspešnim do danas. Iako su postojale bele gume koje su bile popularne među entuzijastima starih automobila, one su imale i crne gazeće površine. Svetle gume bi se teško pozicionirale na tržištu jer bi brzo postale neugledne zbog prljavštine na ulicama i stazama. Proizvodnja automobilskih guma u ​​boji je tehnički moguća, međutim, veliki prodor izvan određenog kruga tek treba da se desi. S druge strane, većina automobilskih guma je i dalje crne, ne samo zbog svoje funkcionalne estetike. Crna boja simbolizuje pouzdanost i dugovečnost, prenosi N1 Zagreb. [caption id="attachment_34843" align="alignnone" width="1000"]gume Foto: Shutterstock[/caption]

Evolucija pneumatika

Kada je stoka zamenjena pogonskim sistemima vozila, opterećenje na točkovima se dramatično promenilo i stvorio se osnovni uslov za razvoj visoko funkcionalnih automobila. Zahtevi za vučnom silom, upravljanjem i snagom kočenja prešli su sa bičeva i uzdi na pedale, poluge, i na kraju volane, kojima se direktno upravljalo točkovima. Sve ovo je direktno uticalo na razvoj automobilske industrije u svetu i Srbiji, pa čak i na današnje tržište automobila u Beogradu. Kao što su škrge i peraja nestali u korist pluća i stopala kod morskih životinja koje su ispuzale iz okeana, tako su i drveni točkovi bili zamenjeni onim sa gumom.

Prva guma i vulkanizacija

Guma nije uvek bila korisna kao što je danas. Rana guma nije držala oblik; bila bi lepljiva na toplom vremenu i postala nefleksibilna tokom hladnog vremena. Čarls Gudjir je 1839. bio zaslužan za otkriće procesa vulkanizacije. Vulkanizacija je proces grejanja gume sa sumporom. Ovo transformiše lepljive sirove gume u čvrst savitljiv materijal koji čini gumu savršenim materijalom za točkove. Priča o njemu je pomalo tužna, iako je posvetio ceo svoj život poboljšanju gume, nikada nije profitirao od svog rada. Čarls Gudjir umro je siromašan.

Prva guma i vulkanizacija

Guma nije uvek bila korisna kao što je danas. Rana guma nije držala oblik; bila bi lepljiva na toplom vremenu i postala nefleksibilna tokom hladnog vremena. Čarls Gudjir je 1839. bio zaslužan za otkriće procesa vulkanizacije. Vulkanizacija je proces grejanja gume sa sumporom. Ovo transformiše lepljive sirove gume u čvrst savitljiv materijal koji čini gumu savršenim materijalom za točkove. Priča o njemu je pomalo tužna, iako je posvetio ceo svoj život poboljšanju gume, nikada nije profitirao od svog rada. Čarls Gudjir umro je siromašan.

Prvi točkovi sa gumom pojavili su se sredinom XIX veka

Bili su čvrsti, a sama guma je nosila teret, apsorbovala šokove i ogrebotine. Pneumatske ili vazduhom ispunjene gume, u kojima je komprimovan vazduh podnosio teret, patentirana je već 1845. Popularnost bicikala kasnih 1800-ih oživljava ideju pneumatske gume, a 1888. godine veterinar po imenu Džon Bojd Dunlop dobio je patent za pneumatske gume za bicikle.

Automobilske gume

Prva upotreba pneumatika u automobilima potekla je od strane braće Michelin, Andre i Eduard. Oni su sa automobilom sa pneumatskim gumama učestvovali 1895. u drumskoj trci u Parizu. Iako nisu pobedili u trci, već bili poslednji, interesovanje za pneumatske gume je bilo začeto, i Michelin postaje vodeći proizvođač guma u ​​Evropi. U narednih pedeset godina automobilske gume su pravljene od unutrašnje cevi koja sadrži komprimovani vazduh i gazećeg sloja koji štiti unutrašnju cev i omogućuje trakciju.Guma koja je činila gazeći sloj je ojačana slojevima ili “plis”-om gumene tkanine.

Budućnost guma

Sa sve većim rastom popularnosti autonomnih automobila i promenama u dizajnu, menja se i koncept točkova. Proizvođači se utrkuju ko će postaviti revoluciju u industriji guma. Goodjear je pokazao ambiciozni koncept točka koji nudi uvid u to kako bi vožnja u bliskoj budućnosti mogla da izgleda. Ukidanjem konvencionalnog točka i osovina, Goodyear predviđa automobile koji se oslanjaju na četiri sferna točka, koji bi omogućili vožnju na način koji današnja vozila nikada ne bi mogla. Nazvan ’’Orao-360″, kompanija tvrdi da će obezbediti superiornu pokretljivost u odnosu na današnje mehaničke usklađene točkove, dozvoljavajući svakoj gumi da nezavisno odgovori na potencijalne opasnosti, kao što je led na putu ili iznenadne prepreke. Gume ne bi bile povezane sa osovinom automobila već bi karoserija lebdela iznad točkova. U teoriji, oni takođe obezbeđuju ravnomerniju vožnju, omogućavajući automobilu preticanje ili promene trake bez potrebe za promenom pravca prednjeg dela automobila. Goodyear nije najavio kada bi ovaj koncept mogao da krene sa proizvodnjom. Michelin je predstavio Tweel, gumu bez vazduha još 2005. Iako nije predviđena za komercijalna putnička vozila, planira se razvoj ove tehnologije i njeno korišćenje u putničkim automobilima. Za sada upotrebu pronalazi u vozilima bez vešanja kao što su kosilice, određena građevinska vozila i vojna vozila. Glavna prednost gume bez vazduha je što ne može da pukne kao tradicionalna guma, takođe je upravljivost na mokrom kolovozu znatno bolja jer je omogućeno propuštanje vode kroz otvore na točku. Nemački proizvođač Continental nastoji da poboljša sam proces proizvodnje guma kako bi bio manje štetan za okolinu. Razvijaju reciklažu korišćenih guma koje bi inače završile na otpadu. Istražuju nove načine za dobijanje same gume. U saradnji sa biološkim institutima uspeli su da dobiju prirodni lateks od korena maslačka. Plantažama maslačka smanjuju zavisnost od uvoza sirovina, smanjuju transportne troškove i emisiju gasova tokom transporta. Maslačak je moguće saditi na neobradivim površinama što oslobađa više prostora za proizvodnju hrane. Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.