Metal koji je prvi put sintetizovan 1950. godine na Univerzitetu Kalifornije u Berkliju, najskuplji je metal na planeti, vredi 27 miliona evra po gramu, a skup je zbog svoje izuzetne retkosti i primene u medicini, industriji i sigurnosti. Kalifornijum je srebrno-beli radioaktivni metal čija ga jedinstvena svojstva čine ključnim elementom u modernoj nauci. Njegovo dobijanje zahteva izuzetno složen i skup proces, što objašnjava njegovu astronomski visoku cenu. Kompleksnost u njegovoj proizvodnji čini ga neverovatno skupim. Štaviše, izuzetno je redak godišnje se proizvodi samo 40 do 50 miligrama, a do kraja 2023. godine svetske zalihe metala bile su oko 10 grama, podeljene između SAD i Rusije, jedinih zemalja sposobnih da ga sintetišu. Kalifornijum je ključan alat za istraživanja i industriju. U medicinskom polju koristi se u neutronskoj terapiji, tretmanu raka koji koristi sposobnost metala da generiše neutrone i uništava ćelije tumora. U industrijskom sektoru koristi se za neutronsku radiografiju kako bi se kontrolisao kvalitet materijala i zavarivanja. Njegova sposobnost da otkrije unutrašnje defekte čini ga nezamenjivim u oblastima poput građevinarstva i proizvodnje visokoprecizne opreme. U energetskom sektoru koristi se za napajanje nuklearnih reaktora i generisanje novih izotopa za naučna istraživanja, piše Kurir. Reč je o sintetskom elementu, što znači da se ne pojavljuje u prirodi na Zemlji i mora biti proizveden u laboratoriju, a prvi put je sintetizovan na Univerzitetu Barkeley. Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.