Ipak, možemo dobiti opštu predstavu o odnosu neto i bruto zarade u različitim scenarijima na osnovu godišnjih podataka o zaradi Eurostata.

Kako se izračunava neto zarada?

Neto zarada se dobija oduzimanjem doprinosa za socijalno osiguranje i poreza na dohodak od bruto zarade, uz dodatak porodičnih dodataka za domaćinstva sa decom. Podaci Eurostata za 2023. godinu obuhvataju sve zemlje članice EU, tri zemlje EFTA i jednu zemlju kandidatkinju za članstvo u EU. U ovom tekstu fokusiramo se na odnose, a ne na konkretne iznose, koji su u potpunosti dostupni u grafikonima ispod.

Prvi scenario: Samac bez dece

Prvi scenario analizira osobu bez dece koja zarađuje 100 odsto prosečne plate. Među 31 evropskom zemljom, odnos prosečne godišnje neto i bruto zarade značajno varira, od 60,1 odsto u Belgiji do 85,9 odsto na Kipru, dok je prosek EU 68,8 odsto. Na Kipru, u Švajcarskoj (81,4 odsto), Estoniji (81,1 odsto) i Češkoj (80 odsto) zaposleni zadržavaju najmanje četiri petine svoje bruto plate. Aleks Mengden, globalni analitičar politike iz organizacije Tax Foundation, izjavio je da je glavni razlog visokog odnosa neto i bruto zarade u Švajcarskoj intenzivna poreska konkurencija između kantona i opština. Uz Belgiju, Litvaniju, Nemačku, Rumuniju i Dansku, odnos neto zarade pao je ispod 65 odsto. Među četiri najveće ekonomije EU, Španija se izdvaja kao najpovoljnija za samce bez dece, sa zadržavanjem 77,9 odsto bruto plate. Francuska ima odnos od 72,5 odsto, a Italija 72,3 odsto. Godišnje neto zarade u EU značajno variraju, od 9.355 evra u Bugarskoj do 49.035 evra u Luksemburgu, dok je prosek EU 28.217 evra. Godišnja bruto zarada u EU iznosi prosečno 41.004 evra, što znači da je razlika između bruto i neto prihoda 12.787 evra. Kada se uključe zemlje EFTA i kandidati za članstvo, Švajcarska se ističe sa godišnjom neto zaradom od 85.582 evra, dok je Turska na dnu sa 8.968 evra, što je manje od Bugarske.

Drugi scenario: Dva zaposlena bez dece

Odnos prosečne godišnje neto i bruto zarade za par sa dva zaposlena bez dece veoma je sličan odnosu za samca bez dece, uz minimalne razlike. Na primer, par sa dva zaposlena bez dece u EU zadržava 56.359 evra od bruto prihoda od 81.732 evra, što daje odnos neto i bruto zarade od 69 odsto.

Treći scenario: Jedan zaposleni, dvoje dece

Odnos neto i bruto zarade za parove sa decom značajno raste u poređenju sa domaćinstvima bez dece, bilo da je reč o samcima ili parovima. Taj odnos se kreće od 70,4 odsto u Rumuniji do 109,3 odsto u Slovačkoj, dok je prosek EU 82,7 odsto. Tri nordijske zemlje – Norveška, Danska i Finska – nalaze se među pet zemalja sa najnižim odnosom, ispod 76 odsto. U EU, porodica sa jednim zaposlenim i dvoje dece zarađuje neto 33.940 evra od bruto plate od 41.043 evra. Samac bez dece ima neto prihod od 28.217 evra.

Zašto porodice sa decom zarađuju više?

Razlika od 5.723 evra u neto zaradi uglavnom potiče iz dva faktora: porodice dobijaju 1.846 evra u porodičnim dodatcima i, što je značajnije, plaćaju 3.764 evra manje poreza na dohodak. Međutim, ova porodična podrška nije dostupna u svim zemljama. Na primer, Turska ne pruža nikakve porodične dodatke ili poreske olakšice, što dovodi do gotovo identičnog odnosa neto i bruto zarade u svim scenarijima.

Četvrti scenario: Dva zaposlena, dvoje dece

Porodice sa dva zaposlena i dvoje dece zadržavaju od 65,7 odsto bruto zarade u Belgiji do 89,5 odsto u Slovačkoj. Prosek EU iznosi 73,8 odsto, što znači da par zadržava 60.332 evra od ukupne bruto zarade od 81.732 evra.

Ključni trendovi i uvidi

Porodice sa decom generalno imaju povoljniji odnos neto i bruto zarade u poređenju sa pojedincima bez dece, naročito one sa jednim zaposlenim. Mnoge zemlje prelaze prag od 80 odsto, što ukazuje na povoljniji poreski tretman ili beneficije za porodice sa decom. Samci često imaju najniže odnose, što odražava nepovoljniju poresku politiku ili nedostatak beneficija za pojedince bez izdržavanih članova. Najveće razlike javljaju se između pojedinaca bez dece i porodica sa jednim zaposlenim i decom. Aleks Mengden je dodao: – Ovi rezultati odražavaju naš izveštaj o poreskom opterećenju rada u Evropi, sa važnom razlikom što naš izveštaj uključuje i doprinose poslodavaca.

Primer za Srbiju: Koliko novca ostaje u džepu?

Za zaposlene u Srbiji, neto plata zavisi od više faktora, uključujući bruto zaradu, poreske olakšice, broj izdržavanih članova porodice i doprinose za socijalno osiguranje. Na primer, za prosečnu bruto platu od 120.000 dinara, uz standardne doprinose i bez dodatnih olakšica, neto zarada iznosi oko 86.000 dinara. Međutim, za porodice sa dvoje dece ili više, poreske olakšice mogu značajno povećati neto primanja. Prema Zakonu o porezu na dohodak građana, roditelji mogu ostvariti dodatno umanjenje poreske osnovice po osnovu izdržavanih članova porodice, što može povećati iznos koji ostaje u kućnom budžetu. BONUS KLIP Pogledajte vesti o Expo 2027: ?is_from_webapp=1&sender_device=pc&web_id=7386934930050172421 Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.