Bankar i finansijski savetnik Vladimir Vasić rekao je za Bizportal da danas dinar nosi ogroman istorijski značaj. - Dakle, svaki put kada držite dinar u ruci, ne zaboravite da je stariji i od najveće svetske sile - naveo je on. Tradicija upotrebe novca na prostorima današnje Srbije veoma je duga i seže u daleku prošlost.

Istorijat novca

Najstariji primerci potiču iz VI-V veka p. n. e. Oni pripadaju kovanju grčkih gradova i svedoče o ranim dodirima stanovništva Balkana s razvijenim antičkim svetom. Sledi kovanje makedonskih vladara, Filipa II i Aleksandra Velikog, zatim jadranskih gradova Apolonije i Dirahiona, kao i srebrni novac Kelta, koji su živeli u oblasti današnjeg Srema i Beograda, gde su i kovali svoju monetu. Dugotrajna i snažna dominacija Rimskog carstva u periodu od I do V veka n. e. uslovila je otvaranje dvaju značajnih kovnica rimskog novca na području današnje Srbije-Sirmijum (Sremska Mitrovica) i Viminacijum (Kostolac). Naziv osnovne rimske monete - denar, preko srpskog srednjovekovnog kovanja i, nadalje, preko kovanja obnovljene Srbije u XIX veku, zadržao se do danas u nazivu dinar - osnovne novčane jedinice monetarnog sistema savremene Srbije. Period do osnivanja samostalne srpske države u srednjem veku obeležen je opticajem novca koji su kovala varvarska plemena, a zatim moćna Vizantijska imperija. Vasić je istakao da je srpski dinar prvi put kovan za vreme Stefana Prvovenčanog u 13. veku. - Tada su kovani srebrni dinari inspirisani venecijanskim groševima. To je 560 godina pre nego što je osnovana Amerika 1776. godine - objasnio je Vasić. Prema njegovim rečima, na prvom mestu jeste britanska funta negde oko 800. godine uvedena, zatim srpski dinar i nakon toga, ruska rublja. [caption id="attachment_124229" align="aligncenter" width="1000"]Dinar Foto: Shutterstock[/caption] Prvi pomen "srpskih dinara" nalazi se u arhivskim dokumentima krajem 1214. godine, u vreme Stefana Prvovenčanog. Međutim, dosadašnja istraživanja upućuju na kralja Radoslava (1227–1234), koji se smatra prvim srpskim vladarem koji je kovao sopstveni novac. Novac su sve do pada despotovine, 1459. godine, nastavili da kuju gotovo svi srpski vladari, i to širom teritorije srpske srednjovekovne države, u kovnicama koje su se nalazile u blizini brojnih rudnika srebra kao što su Brskovo, Rudnik, Novo Brdo, Srebrnica, Trepča i drugi. Taj novac zvao se dinar i predstavlja jedno od najbitnijih obeležja samostalnosti i državnosti srpske države u srednjem veku. Brojnost, raznovrsnost i lepota tog novca, shodno vrhuncu moći srednjovekovne Srbije, dolaze do izražaja u kovanju najvećeg srpskog vladara, kralja (1331–1346), a potom cara (1346–1355), Dušana, kada srpska država obimom monetarne produkcije prevazilazi susedne zemlje toga vremena. Usled gubitka samostalnosti srpske države, sve do sredine XIX veka u upotrebi je bio veliki broj različitih moneta stranih država. U periodu turske prevlasti, na teritoriji današnje Srbije radilo je nekoliko kovnica turskog novca - Novo Brdo, Kučajna i Beograd. Naziv poslednje vrste turskog srebrnog novca, para, prisutan je i danas kao naziv stotog dela srpskog dinara.

Prvi dinar 

Dinar je u istoriji Balkana prvi put uveden u 7. veku, tokom vladavine cara Justinijana I.

Srpski dinar 

Dinar kao valuta koristi se od 12. veka. Prvi srpski dinari kovali su se za vreme vladavine cara Dušana (13-14. vek). Dušan je kovao novac sa svojim imenom i likom, a dinar je bio u upotrebi kao zvanična valuta.

Osmanlijsko carstvo (15. - 19. vek)

Kada su Osmanlije zauzele Balkansko poluostrvo, dinar je postao jedan od oblika novca u regionu. Tokom perioda pod osmanskom vlašću, u upotrebi su bili različiti novčići, ali su se i dalje koristili dinari kao najvažnija valuta. Ipak, dinar se polako gubi u korist turske lire i drugih lokalnih valuta.

Moderno doba - Kraljevina Srbija 

Prvi moderni dinar kao zvanična valuta postavljen je 1868. godine u Kraljevini Srbiji. Tada su srpske vlasti odlučile da uvedu novu valutu koja bi zamenila prethodne turske i habsburške novčiće. Dinar je počeo da se kova u Beču, a njegova vrednost je bila određena prema vrednosti srebra. U to vreme, dinar je bio podeljen na 100 para. [caption id="attachment_119462" align="alignnone" width="1000"]Srpski dinar Foto: Shutterstock[/caption]

Kraljevina Jugoslavija

Nakon Prvog svetskog rata, dinar je postao valuta u Kraljevini Jugoslaviji, koja je 1918. godine ujedinila nekoliko bivših monarhija na Balkanu. U periodu između dva svetska rata, dinar je prošao kroz različite valute i reforme, uglavnom zbog ekonomskih problema, inflacije i velikih devalvacija. Međutim, dinar je ostao u upotrebi, iako je njegova vrednost bila pod stalnim pritiskom.

Socijalistička Jugoslavija 

Nakon Drugog svetskog rata, Jugoslavija postaje socijalistička federacija, a dinar je postao jedinstvena valuta za sve republike u okviru Socijalističke Federativne Jugoslavije (SFRJ). Bilo je nekoliko devalvacija dinara tokom ovih godina, a najpoznatija je ona iz 1965. godine, kada je izvršena monetarna reforma koja je zamenila stari dinar novim dinarom (dinar 1965).

SFRJ 

Najveća ekonomska kriza koja je zahvatila dinar desila se tokom 1990-ih godina, kada je Jugoslavija ušla u period hiperinflacije. Inflacija je dostigla astronomsku visinu, a vrednost dinara se dramatično smanjivala. Na vrhuncu krize, 1993. godine, vrednost dinara bila je toliko snižena da su u opticaju bile novčanice sa oznakama u milijardama dinara. Godine 1994. izvršena je reforma novca, pri čemu je uveden novi dinar (novi dinar 1994), koji je zamenio stari dinar u odnosu jedan prema jedan.

Savremeni dinar 

Nakon raspada Jugoslavije 1992. godine, dinar je postao zvanična valuta u novoj Saveznoj Republici Jugoslaviji (kasnije poznatoj kao Srbija i Crna Gora). Tokom 2000-ih godina, dinar je i dalje bio u upotrebi, ali je privreda Srbije prošla kroz mnoge turbulencije, što je često uticalo na stabilnost valute. Uprkos velikim izazovima, dinar je opstao kao zvanična valuta Srbije.

Dinar u savremenoj Srbiji

Od 2000. godine, dinar se nastavio koristiti kao jedina valuta u Srbiji, uz konstantne pokušaje stabilizacije ekonomije. Centralna banka Srbije se trudila da spreči prekomernu inflaciju i devalvaciju dinara. U poslednjim godinama, dinar se stabilizovao u odnosu na strane valute, iako su i dalje prisutne fluktuacije u vrednosti dinara, posebno u odnosu na evro i dolar. [caption id="attachment_62206" align="aligncenter" width="1000"] Foto: Shutterstock[/caption]

Dinar i evro

Iako je dinar jedina zvanična valuta u Srbiji, evro je široko prihvaćen u svakodnevnoj upotrebi, posebno u trgovini i bankarskim transakcijama. Srbiji se u poslednje vreme, u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji, često postavlja pitanje prelaska na evro, ali dinar ostaje ključna valuta zemlje. Pre nego što su se pojavili moderni oblici novca, dinar je često bio kovani novčić od metala, najpre srebra, a kasnije i od drugih metala. Za vreme vladavine cara Dušana, dinari su kovali od srebra i nosili su visoku vrednost. Ove kovanice su često bile ukrašene simbolima i likovima vladara. Kasnije, u doba Kraljevine Jugoslavije, uvedena je i novčana reforma koja je omogućila upotrebu zlata kao pokrića za novčanu masu, mada su tokom vremena kovani dinari postajali sve manje vredni zbog inflacije.

Prvi svetski rat i ekonomski šok

Tokom Prvog svetskog rata (1914–1918), dinar je bio pod velikim uticajem vojnih troškova i ekonomskih sankcija. Kao i mnoge druge evropske zemlje, Kraljevina Srbija je pretrpela ekonomske teškoće, a dinar je bio podložan velikim devalvacijama. Kraljevina Jugoslavija je pokušavala da stabilizuje dinar, ali su posle rata i posle Velike depresije početkom 1930-ih usledile velike inflacije. Tokom ovih godina, dinar je izgubio mnogo od svoje vrednosti, što je imalo dugoročne posledice za srpsku i jugoslovensku ekonomiju.

Postratna Jugoslavija i ekonomske reforme

Nakon Drugog svetskog rata, u socijalističkoj Jugoslaviji, dinar je postao valuta za sve nove republike koje su činile Jugoslaviju, a u to vreme je uvedena novčana reforma koja je omogućila stabilizaciju vrednosti. Međutim, tokom 1950-ih godina Jugoslavija je imala izazove sa rastućom inflacijom. Reforma iz 1965. godine bila je ključna jer je stari dinar zamenjen novim dinarom, pri čemu je vrednost 1 novog dinara bila jednaka 100 starih dinara. Ova reforma je pomogla u stabilizaciji jugoslovenske ekonomije na kratki period. Do sredine 1980-ih godina, Jugoslavija je bila suočena sa ozbiljnom ekonomskom krizom. Inflacija je počela da raste, a kamatne stope su postale nevjerovatno visoke. Na kraju je došlo do potpune hiperinflacije, koja je kulminirala početkom 1990-ih godina. Početkom 1992. godine, usled ratova na Balkanu i političkih promena, Jugoslavija se raspala, a ekonomija je postala još nestabilnija.

Reforma novca 1992. i novi dinar

Posle raspada Jugoslavije, u novonastalim državama, uključujući Srbiju, bile su potrebne drastične mere stabilizacije valuta. 1992. godine, dinar je ponovo doživeo reformu, pri čemu je uvedena nova serija novčanica i kovanica. Međutim, situacija u zemlji je bila veoma teška zbog međunarodnih sankcija i političkih sukoba, što je dovelo do još jedne velike devalvacije. Na kraju, dinar je ponovo pretrpeo hiperinflaciju.

Savremeni period i stabilnost dinara

U poslednjim godinama, dinar je postao stabilniji u odnosu na strane valute, kao rezultat ekonomskih reformi i poboljšanja u fiskalnoj disciplini. Centralna banka Srbije (NBS) je sprovela niz politika kako bi održala stabilnost dinara, dok je inflacija ostala relativno niska, a ekonomija je počela da raste. Ipak, dinar ostaje volatilna valuta u poređenju sa evrom i dolarom, zbog niza faktora, kao što su međunarodne ekonomske krize, politička nestabilnost u regionu i drugi faktori. Dinar je prošao kroz mnogo izazova, od inflacije i devalvacija do ekonomskih reformi, dalje ima ključnu ulogu u ekonomiji Srbije i predstavlja simbol nacionalne valute. BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.