Da li su ti sitni novčići i danas potrebni? Nemačka centralna banka (Bundesbank) je istakla prvi problem 11. marta 2025. godine - proizvodnja novčića od jednog centa je skuplja od njegove nominalne vrednosti. Svaki novčić košta oko 1,65 centi, uključujući troškove materijala (čelik i bakar), kovanja, pakovanja i transporta. Novčanica od dva centa je nešto skuplja, ali je i dalje ispod nominalne vrednosti. Međutim, Evropa bi mogla uštedeti znatne sume novca ako bi se ovi novčići ukinuli. Prema podacima Evropske centralne banke, u opticaju je preko 40 milijardi kovanica od jednog centa i više od 31 milijarde kovanica od dva centa, što zajedno čini samo tri odsto ukupne vrednosti svih novčanica evra. Više od 4,5 milijardi ovih novčića se ponovo kuje svake godine, a oko 3,3 milijarde se vraća u evropski sistem, posebno zato što je bakarni sloj podložan koroziji i oštećenjima, pa ih je potrebno zameniti. Taj ciklus košta mnogo novca. Bundesbanka nudi set svih dostupnih novčanica i kovanica evra kao "igračke" gotovinu koje se mogu seći i koje možete naručiti besplatno. Neki kupci bi mogli biti zadovoljni što mogu da plate tačnim kusurom na kasi, ali to oduzima dosta vremena. Elektronsko plaćanje je uvek tačno i mnogo brže – svi znaju onu situaciju kada neko ispred vas neprestano pretura po novčaniku, dok je red iza njega sve duži i duži. Za trgovce, upravljanje sitnim novcem takođe dolazi sa dodatnim troškovima, jer banke naplaćuju naknade za uplatu i podizanje kovanica. Kase moraju imati dovoljno kusura za kupce koji plaćaju gotovinom. https://bizportal.rs/finansije/kome-jos-treba-1-ili-2-centa-nemacka-razmatra-ukudanje-ovih-kovanica/ Na primer, naknada za povlačenje može biti 3,50 evra za 10 rolni kovanica. Ako ove rolne od 50 komada sadrže samo kovanice od jednog centa (ukupne vrednosti 50 centi), od 5 evra gotovo ništa ne ostaje. Stoga je trgovcima zgodnije da koriste manje gotovine, posebno sitnog novca, i da pređu na elektronska plaćanja. Procene Bundesbanke iz 2011. godine pokazuju da oko 80 odsto kovanica od jednog centa i 75 procenata kovanica od dva centa zapravo nisu u opticaju, jer završavaju u kućnim kasicama, kutijama za donacije ili se jednostavno izgube. Danas bi ta brojka verovatno bila drugačija, jer su elektronska plaćanja postala mnogo popularnija. Anketa Evropske komisije iz 2020. i 2021. godine pokazala je da 70% građana EU želi da ukine sitne kovanice - a 80 procenata od preko 17.000 odgovora stiglo je iz Nemačke. Naravno, sitni novčići imaju svoje prednosti. Trgovci već dugo koriste strukturu cena koja se završava na 99 centi. Zahvaljujući ovom psihološkom triku, proizvod na polici izgleda jeftinije nego što zapravo jeste, jer 4,99 evra izgleda bolje od 5,00 evra. Trgovci bi tada morali da prilagode svoju politiku cena i zaokruže cene naviše ili nadole. Na primer, po ceni od 4,95 evra, svaka prodaja bi zaradila četiri centa manje, ali bi sa druge strane uštedela na troškovima upravljanja sitnom kasom. Holandija i druge zemlje EU godinama pokazuju kako ovo funkcioniše - prilikom plaćanja gotovinom, konačni iznosi se uvek zaokružuju na najbližih pet centi. Dakle, 4,92 evra postaje 4,90 evra, a 4,97 evra se zaokružuje na pet evra. Finska, Irska i Italija više uopšte ne proizvode kovanice od jednog ili dva centa. Međutim, njih zapravo može ukinuti samo EU, tako da su i dalje zakonsko sredstvo plaćanja. Još jedan argument protiv ukidanja ovih kovanica je strah da bi to mogao biti prvi korak ka potpunom nestanku gotovine, piše Feniks. Promena takođe igra važnu ulogu u prikupljanju sredstava, jer mnogi kupci ubacuju kusur u kutije za donacije, prikupljajući milijarde svake godine. Takođe, mnogi beskućnici zavise od sitnog novca koji im prolaznici daju. BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici