Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković izjavila je da je najava uvođenja dodatnih carina odnosno jačanje trgovinskih tenzija poslednjih meseci uticalo na povećanu neizvesnost na međunarodnom robnom i finansijskom tržištu kakva nije zabeležena još od izbijanja pandemije virusa korona. - Dešavanjima u međunarodnom okruženju u velikoj meri oblikuju i naša makroekonomska kretanja i projekcije za naredni period - kazala je Tabakovićeva. Nova projekcija rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije za ovu godinu je niža od februarske i iznosi 3,5 odsto. - Bržem rastu u narednim tromesečjima treba da doprinesu pozitivni efekti faktora na strani ponude, tj. rast proizvodnje u automobilskoj industriji i energetici usled povećanih kapaciteta, kao i planirana realizacija infrastrukturnih projekata u okviru programa Ekspo 2027 - rekla je Tabakovićeva. Prema njenim rečima, posmatrano na nivou godine, pozitivan doprinos rastu BDP daće uslužni i proizvodni sektori, pod pretpostavkom da će nakon prošlogodišnje suše, ovogodišnja poljoprivredna sezona biti prosečna. - Za naredne dve godine projektujemo da će rast BDP domaćeg proizvoda biti u rasponu četiri do pet odsto s tim što u 2027. godini zbog održavanja specijalizovane međunarodne izložbe Ekspo 2027. očekujemo da će stopa rasta biti bliža gornjoj granici projektovanog raspona - kazala je guverner NBS. Ona je istakla i da posmatrano sa stanovišta upotrebe, rast BDP vodiće domaća tražnja, ali u manjoj meri nego što smo očekivali u februaru. Dodala je i da će na rast tražnje i dalje uticati pozitivni trendovi na tržištu rada, kao i očekivani rast investicija do kraja godine. - Kao rezultat početka serijske proizvodnje u automobilskoj industriji i novih kapaciteta u energetici, a od naredne godine i usled očekivanog ubrzanja privrednog rasta naših najvažnijih trgovinskih partnera, pozitivan doprinos očekuje se i od izvoza. Ipak, zbog planiranih investicija i rasta domaće potrošnje, ove i naredne godine uvoz će rasti brže od izvoza, što će za posledicu imati negativan doprinos neto izvoza, ali će se on smanjivati - rekla je Tabakovićeva.

Očekuje se da Srbija 22. maja bude primljenja u sistem plaćanja SEPA

Jorgovanka Tabaković izjavila čekuje da Srbija 22. maja bude primljena u Jedinstveno područje plaćanja u evrima - SEPA. - Za 22. maj je zakazana sednica, mi smo prošli, jer nema nikakvih primedbi od strane Evropske komisije na podneta dokumenta i očekujemo da tog dana budemo konačno i mi primljeni u SEPA sistem plaćanja - rekla je Tabaković na prezentaciji izveštaja o inflaciji, koji je Izvršni odbor centralne banke usvojio na sednici 9. maja. Prema njenim rečima, Srbija je apsulutno sve uradila kada je reč o prijemu u Jedinstveno područje plaćanja u evrima (SEPA) i od strane Ministarstva finansija i od strane NBS, međutim onda su se menjala pravila i tražio se usvojen zakon o sprečavanju pranja novca i o centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika. - Ponekad trpite kad ste bolji od drugih, a Srbija bukvalno u pristupanju u procesu SEPA trpi zato što je bolje od svih drugih. Mi smo, izgleda, prečesto se hvalili i uštedama i time koliko smo bolji od drugih i sačekali smo da budemo bukvalno sapleteni - rekla je Tabaković. Ona je na prezentaciji izveštaja o inflaciji, a koji je Izvršni odbor centralne banke usvojio na sednici 9. maja rekla da je međugodišnja inflacija u aprilu u Srbiji usporila na četiti odsto, dok je na međugodišnjem nivou, bazna inflacija usporila na pet odsto, što je njen najniži nivo od maja prošle godine, piše "Blic Biznis". Rekla je da i Međunarodni monetarni fond (MMF) u aprilskoj projekciji očekuje da će prosečna inflacija u Srbiji iznositi četiri odsto u ovoj godini i da će se zatim umereno smanjiti na 3,3 odsto u 2026. i na tom niovou zadržati i u 2027. godini. Tabakovićeva je navela da su mesečnu dinamiku rasta ukupnog indeksa potrošačkih cena od 0,3 odsto obeležili rast cena neprerađene hrane i proizvoda i usluga unutar bazne inflacije, dok su u suprotnom smeru delovale niže cene naftnih derivata. - Prema našoj novoj centralnoj projekciji, inflacija bi u celom horizontu projekcije, to jeste u naredne dve godine, trebalo da se zadrži u granicama cilja, tri plus minus 1,5 odsto i da pri tome u ovoj godini ima opadajuću putanju. Konkretnije, sa nivoa od oko četiri odsto, koliko se očekuje da će iznositi do sredine ove godine, inflacija bi trebalo da nastavi da usporava i da se krajem godine približi centralnoj vrednosti cilja, što je nivo oko kojeg će se kretiti do kraja perioda projekcije, odnosno do kraja njenog horizonta - rekla je Tabakovićeva. Kako je kazala, takvom kretanju inflacije najviše će doprineti i dalje restriktivni monetarni uslovi, niža uvozna inflacija i očekivano niže svetske cene energenata, na koje upućuju projekcije relevantnih međunarodnih institucija. - I dolazak nove poljoprivredne sezone od maja, pod pretpostavkom da ona bude prosečna, treba da rezultira pojeftinjenjem voća i povrća, kao i nižim troškovima u proizvodnji hrane - kazala je Tabakovićeva. BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: ?is_from_webapp=1&sender_device=pc&web_id=7395520208650470917 Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.