Na osnovu člana 79. Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga („Službeni glasnik RS“, br. 104/2023), banke i drugi davaoci kredita dužni su da najkasnije do 1. jula 2025. godine samoinicijativno obrišu hipoteke i zaloge za kredite koji su u međuvremenu otplaćeni. - Naglašavamo da ovo znači da građani više nisu dužni da prikupljaju dokumentaciju, plaćaju takse, niti angažuju notare. Sve je na bankama, koje su zakonom obavezane da urade sledeće: pribave relevantnu dokumentaciju, izdaju brisovne izjave, podnesu zahtev za brisanje hipoteke ili zaloge, obaveste klijenta o izvršenom brisanju – sve to o svom trošku, bez prava na refundaciju“, saopštio je NOPS.

Ko plaća troškove brisanja hipoteke?

Iz NOPS podsećaju da ova zakonska obaveza ne uključuje nikakvu akciju od strane klijenta, već celokupan postupak ide preko banke. - Ako je korisnik izmirio obaveze po ugovoru o finansijskoj usluzi pre stupanja na snagu ovog zakona, a sredstvo obezbeđenja po tom ugovoru je bila hipoteka upisana u korist davaoca kredita ili pokretna stvar nad kojom je uspostavljena zaloga upisom založnog prava u odgovarajući registar, davalac kredita dužan je da najkasnije do 1. jula 2025. godine preduzme odgovarajuće aktivnosti radi brisanja hipoteke, odnosno založnog prava iz tog registra - navodi se u saopštenju.

Rizik: Banke nemaju dokumentaciju za desetine hiljada slučajeva

Problem bi, međutim, mogao da nastane u praksi. NOPS upozorava da značajan broj banaka ne raspolaže kompletnom i ažurnom dokumentacijom o starim kreditima, što može da dovede do toga da hipoteke i zaloge ostanu „zaglavljene“ u registrima. „Interni podaci govore o najmanje 40.000 takvih slučajeva, dok potrošačke organizacije upozoravaju da je stvarni broj višestruko veći. U situacijama kada brisovna izjava ne postoji, registar ne može da ukloni hipoteku, što građanima predstavlja ozbiljnu prepreku u prometu nepokretnosti ili podizanju novog kredita, iako su prethodne obaveze možda uredno izmirene još pre više od deset godina“, navodi NOPS. - Da li banke svesno čekaju masovne tužbe građana kako bi izbegle ovu zakonsku obavezu – ili računaju na neinformisanost klijenata i zakonsku tišinu nakon 1. jula? - postavlja pitanje ova organizacija.

Poziv građanima: Proverite svoj status i tražite potvrdu

NOPS savetuje građanima da provere uvid u stanje svojih nekretnina i zaloga u odgovarajućim registrima – u RGZ-u i APR-u, i da nakon 1. jula traže potvrdu da je banka postupila po zakonu. - Građani će pronaći način da se informišu i zaštite svoja zakonom zagarantovana prava. Stoga ovom prilikom pozivamo građane da provere status svojih nepokretnosti u katastru (RGZ) i registru zaloga (APR) i da nakon 1. jula eksplicitno zatraže dokaz da je banka postupila u skladu sa zakonom - poručuju iz organizacije, piše Blic. - U suprotnom, svaki građanin ima osnov za pokretanje privatnih tužbi, grupnih sudskih postupaka, kao i obraćanje regulatornim telima zbog kršenja zakonskih obaveza. Zakon je jasan. Rok je određen. Banke moraju da ga poštuju, a građani su tu da ih na to podsete - zaključuje NOPS. BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: ?lang=en Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.