Stručnjaci ocenjuju da se srebro nalazi u snažnom uzlaznom trendu, koji podržavaju tri ključna faktora: industrijska potražnja, ograničena ponuda i rast interesovanja institucionalnih ulagača. Otavio Kosta iz Crescat Capital-a ističe da srebro kasni za zlatom u ciklusima, ali ga uvek sustigne i nadmaši u kasnijim fazama. Odnos cene zlata i srebra pao je sa 100:1 na znatno niže vrednosti, što ukazuje na prelazak kapitala iz zlata u srebro. Pol Sijana iz Bank of America kaže da je „testiranje granice od 50 dolara realno dostižno“, dok analitičar Rašad Hadžijev predviđa mogući skok i do 60 dolara (52 evra) po unci, ako se nastavi aktuelni zamah. Prethodni rastovi iz 2010. i 2020. godine rezultirali su skokovima od 150% i 60%.

Industrija kao novi pokretač

Za razliku od ranijih ciklusa, sada rast ne pokreću samo monetarni razlozi. Srebro je ključna sirovina za zelenu tranziciju – koristi se u solarnoj industriji, proizvodnji električnih vozila i mikroelektronici. Prema Silver Institute-u, udio solarne industrije u ukupnoj potražnji za srebrom porastao je sa 12% (2022) na 25% (2024). Projekcije govore da će do 2030. ta potrošnja dostići 370 miliona unci, u poređenju sa sadašnjih 220 miliona, prenosi Kurir Biznis/Poslovni.hr.

Upozorenja i šanse

Katus Research upozorava na „Bafetove indikatore“ za srebro – rastući deficit u ponudi, stagnaciju proizvodnje i opadanje zaliha. Ovi faktori su istorijski najavljivali velike skokove. Ipak, neki analitičari upozoravaju na mogući preokret, ukoliko Trampova administracija uspe da stabilizuje budžetski deficit i ojača dolar. To bi moglo privremeno umanjiti privlačnost plemenitih metala. Međutim, strukturna industrijska potražnja za srebrom verovatno neće opasti, što čini ovaj metal potencijalno snažnim kandidatom za dugoročne investicije. BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: ?lang=en Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici