Cene sirove nafte prošle nedelje su zabeležile rast zbog značajne eskalacije rata između Ukrajine i Rusije. Brent fjučersi na ICE skočili su za 5,8 odsto, dok su WTI fjučersi na NYMEX porasli za 6,3 odsto. Međutim, ovaj uzlazni trend zaustavio se tokom azijske sesije u ponedeljak, verovatno zbog prilagođavanja pozicija u ključnim klasama imovine. - Ne bih ulazio u ovaj rast, već bih tražio prilike da profitiram na geopolitičkim rizicima koji su uračunati u cenu sirove nafte - napisao je u komentaru Majkl Braun, viši istraživač strategije u kompaniji Peperston London (Pepperstone London). Jutos u 6.30 po centralno istočnom vremenu , Brent fjučersi pali su za 0,72 odsto na 74,63 dolara po barelu, dok su WTI fjučersi zabeležili pad od 0,53 odsto na 70,71 dolar po barelu. Rast cena zlata i američkog dolara izazvan ratom takođe je izgubio zamah – cene plemenitih metala pale su za 1,7 odsto, poništavajući dobitke od petka, dok je indeks dolara pao sa dvogodišnjeg maksimuma za 0,5 odsto.

Geopolitičke tenzije podižu cene nafte

Prošle nedelje Ukrajina je lansirala američke projektile dugog dometa na rusku vojnu bazu. Kao odgovor, Rusija je zapretila snižavanjem standarda za upotrebu nuklearnog oružja i ispalila hipersonični projektil na Ukrajinu, što predstavlja ozbiljnu eskalaciju sukoba između Zapada i Rusije. Strahuje se od potencijalnih poremećaja u snabdevanju ako Ukrajina napadne rusku naftnu i gasnu infrastrukturu. Eskalacija bi mogla da se nastavi ove nedelje, jer je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio da je Ukrajina bila meta skoro 500 dronova i da je postala „poligon za testiranje“ ruskog naoružanja.

Napetosti na Bliskom istoku i pritisak na Iran

Trgovci pažljivo prate rizik od izraelskog napada na iransku naftnu infrastrukturu zbog rastućih tenzija između dve zemlje. Prema izveštaju S&P Global, Iranova isporuka nafte usporila je od oktobra. U međuvremenu, Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) donela je rezoluciju koja ima za cilj pritisak na Iran za novu rundu nuklearnih pregovora. Očekuje se sastanak sa evropskim partnerima (Nemačka i Britanija) u petak, izveštava Rojters. Napreduje se ka sporazumu pre nego što Donald Tramp preuzme vlast u januaru, jer se očekuje da će novi predsednik SAD pooštriti sankcije na iranski izvoz nafte, što bi moglo da smanji globalno snabdevanje za milion barela dnevno (1 odsto).

Oporavak kineske potražnje

Očekuje se da će kineski uvoz sirove nafte u novembru dostići 11,4 miliona barela dnevno zbog nižih cena, što bi bio treći najveći mesečni uvoz ove godine, navodi LSEG Oil Research. S&P Global predviđa da će kineska potražnja za naftom porasti za 1,1 odsto u 2024. godini, a zatim dodatnih 1,7 odsto u 2025. U septembru Kina je najavila opsežne mere stimulacije, a dodatne ekonomske olakšice nastavljaju se kako bi se podržao oporavak ekonomije. Najnoviji podaci pokazuju značajan rast izvoza, maloprodaje i industrijske proizvodnje.

Balansirana slika ponude i potražnje

I pored kineskog optimizma, analitičari iz Commodity Insights smatraju da će povećanje proizvodnje u SAD, Kanadi i članicama OPEC+ dovesti do balansiranja tržišta, što bi moglo neutralisati efekat rastuće potražnje na cene nafte, piše Euronjuz biznis. Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.