U značajnom zaokretu u politici, decembarska izjava ECB-a izostavila je raniju obavezu da kamatne stope ostanu „dovoljno restriktivne koliko god bude potrebno“ za postizanje cilja od 2 odsto. - Restriktivni smo, ali situacija se sada menja- rekla je Lagardova Lagard je naglasila da monetarna politika ostaje restriktivna, ali da uklanjanje ove formulacije ukazuje na napredak u ostvarivanju cilja inflacije. - Trenutno smo restriktivni. Ali situacija je sada drugačija, jer smo sve bliži našem cilju- izjavila je Kristin Lagard. Na konferenciji za novinare, Lagard je otkrila da je Upravni savet razmatrao i veće smanjenje od 50 baznih poena, ali je na kraju postignut konsenzus za smanjenje od 25 baznih poena. -Bilo je diskusija, uz neke predloge da se razmotri smanjenje od 50 baznih poena. Ali ukupni dogovor, na koji su se svi složili, bio je da je 25 baznih poena prava odluka- rekla je Lagard.

Četvrto smanjenje kamatnih stopa od juna

Ovo smanjenje predstavlja četvrti rez kamatnih stopa u aktuelnom ciklusu ublažavanja koji je započet u junu. ECB-ove revidirane makroekonomske projekcije pokazuju nastavak pada inflacije u narednim godinama. Prema prognozama, prosečna inflacija će iznositi 2,4 odsto u 2024, 2,1 odsto u 2025, i 1,9 odsto u 2026, pre nego što blago poraste na 2,1 odsto u 2027. Inflacija bez energije i hrane procenjuje se na 2,9 odsto u 2024, 2,3 odsto u 2025, i 1,9 odsto u 2026. i 2027. godini. Lagard je izrazila uverenje da se osnovni pritisci na cene usklađuju sa srednjoročnim ciljevima ECB-a. „Većina pokazatelja osnovne inflacije sugeriše da će se inflacija stabilizovati oko 2 odsto“, dodala je, ali je upozorila na otpornost određenih pritisaka, posebno u sektoru plata i usluga.

Rast gubi zamah uz slabiju investiciju i izvoz

Smanjenje kamatnih stopa dolazi u trenutku kada se ekonomija evrozone suočava sa usporavanjem. Lagard je istakla da „najnoviji podaci sugerišu da [rast] gubi zamah“, pri čemu istraživanja ukazuju na pad u proizvodnji i usporavanje rasta u sektoru usluga. Ipak, postoje i pozitivni pokazatelji. Tržište rada ostaje otporno, sa rastom zaposlenosti od 0,2 odsto u trećem kvartalu i istorijski niskom stopom nezaposlenosti od 6,3 odsto u oktobru. Lagard je navela da će oporavak biti podstaknut „rastom realnih prihoda“, povoljnijim kreditima i rastom domaće tražnje. Uprkos tome, ECB je snizila projekcije ekonomskog rasta. Predviđa se da će bruto domaći proizvod evrozone porasti za 0,7 odsto u 2024, 1,1 odsto u 2025, i 1,4 odsto u 2026. godini. „Oporavak je sporiji nego što se očekivalo“, priznala je Lagard, ukazujući na slabu investiciju i izvozne performanse.

Politika vođena podacima

Na pitanje o tržišnim očekivanjima za moguće smanjenje od 50 baznih poena na narednom sastanku u januaru, Lagard je odbacila spekulacije, ponavljajući posvećenost ECB-a pristupu zasnovanom na podacima. „Nastavićemo da budemo zavisni od podataka, odlučivaćemo od sastanka do sastanka i nećemo unapred određivati put kamatnih stopa“, objasnila je. -Bliži smo našem cilju, ali posao nije završen- rekla je, ističući da domaći inflatorni pritisci i rast plata i dalje zahtevaju pažljivo praćenje, piše Euronjuz biznis. Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici