Pred kraj ove godine, kako saznajemo od Aleksandra Nikolića, počasnog konzula Srbije u Izraelu i direktora Predstavništva Privredne komore Srbije u toj zemlji, mirnija je, u poređenju sa prethodnim kvartalima. Nikolić kaže da je uvođenje direktnih avionskih linija španske Air Europe i drugih avio-kompanija sa Izraelom dobar pokazatelj da postoji šansa za nastavak stabilizacije. To je, naravno, pre svega važno za građane Izraela i Gaze, ali i nastavak saradnje Izraela i Srbije na poslovnom planu, na čemu Nikolić predano radi. Sagovornik Bizportala kaže da se Izrael učvrstio kao najveći izvozni trgovinski partner Srbije na Bliskom istoku, a na četvrtom mestu na svetu van Evrope. Razgovarali smo i o politici nultih carina sa Izraelom, koja tek treba da se implementira i na izvoz srpskih prehrambenih proizvoda, i novim planovima za saradnju u 2025. godini. Situacija u Izraelu, nažalost, još nije stabilna. Možete li da nam kažete kakva je situacija na terenu?  Stanje bezednosti je pre svega determinisano geografskim položajem. Od stupanja na snagu Sporazuma o prekidu vatre sa Libanom, 27. novembra, Zapadna, Gornja i Donja Galileja su konačno pošteđene direktnih ratnih razaranja. Međutim, povratak 61 hiljade interno raseljenih zavisiće ponajviše od razvoja događaja po isteku ugovorenih dva meseca prisustva izraelske vojske sa druge strane linije razgraničenja. Region Besor, kao i sav predeo oko Pojasa Gaze, je takođe mirniji u poređenju sa prethodnim kvartalima i tu se stanovništvo već delimično vraća u poharane kibuce, kao i postepeno obnavlja privredne, obrazovne i ostale društvene aktivnosti. Poslednjih sedmica najviše je targetiranjem ugrožavan upravo Okrug Tel-Aviv, balističkim raketama lansiranim iz dalekog Jemena. Ipak, možda je najbolja indikacija, da su poljski Lot i španska Air Europa obnovili direktno saobraćanje za tel-avivski aerodrom Ben-Gurion. Prema poslednjim informacijama, izraelska ekonomija je porasla u trećem kvartalu, uprkos ratu? Kako to komentarišete i kako se Banka Izraela bori sa tim izazovima? Prema Državnom zavodu za statistiku, rast BDP-a za treće tromesečje je iznenađujući - 3,8 odsto (godišnja stopa), odnosno 0,9 odsto u poređenju sa prethodnim kvartalom. Ovo su ohrabrujući podaci u odnosu na prethodne kvartale; poređenja radi, u drugom tromesečju zabeležen je minimalan rast od 0,3 odsto (1,2 odsto godišnja stopa), što je zapravo odražavalo negativan rast po glavi stanovnika. I prema uglednom Globsu, prekretnica u trendu je u naglom uvećanju poslovne proizvodnje kao posledice rasta lične potrošnje u Izraelu. Na godišnjem nivou rast poslovnog proizvoda iznosi 5,4 odsto, a povećanje lične potrošnje čak 8,6 odsto. Sa druge strane, zabeležen je značajan pad državne potrošnje, po stopi od oko 10 odsto, što ukazuje na dramatičnu devalvaciju državne potrošnje u odnosu na sredinu godine. Sedmi put zaredom Banka Izraela je ostavila kamatnu stopu nepromenjenom. Monetarni odbor je odlučio da je zadrži na nivou od 4,5 odsto, što je u skladu s predviđanjima analitičara. Tokom 2024. Banka Izraela je samo jednom snizila kamatnu stopu sa tadašnjih 4,75 odsto. Činjenica da je inflacija u Izraelu bila iznad planirane dakako je otežavala njeno snižavanje, ali sveobuhvatna analiza je sprečavala i njeno povećanje, o čemu je posebno pisao i popularni Calcalist. No, bude li i decembarski indeks relativno nizak, 2024. će završiti s inflacijom od oko 3,5  odsto, manje od 4 odsto, koliko predviđaju analitičari i ekonomisti banaka i Ministarstva finansija. Osetan pad cena zabeležen je kod svežeg povrća i voća koje je pojeftinilo za 6,6 odsto, prevoza - 1,5 odsto, rashodi za obrazovanje, kulturu i zabavu - 1,3 odsto, te obuću - 0,7 odsto. Možete li da nam date neka predviđanja što se tiče ekonomske situacije u Izraelu u 2025. godini?  Anticipacija 2025. je ambivalentna. Naime, ukoliko se preostala ratna dejstva okončaju u naredna dva meseca, očekuje se da će privreda rasti po višoj stopi od najoptimističnijih predviđanja, čak i do 4,6 odsto. U negativnom scenariju, ukoliko se rat nastavi duboko u 2025. postoji rizik od recesije i finansijske krize u Izraelu. U slučaju optimističnog razvoja događaja, u koji želim da verujem, privatna potrošnja, koja je relativno manje pogođena od ostalih komponenti BDP-a, će rasti po stopi od oko 5 odsto uz podršku stabilnijeg tržišta rada. Završetak rata će biti i zamajac potražnje za radnom snagom. Očekuje se da će stopa nezaposlenosti biti oko 3 odsto na kraju 2025. godine. Finansijsko stanje domaćinstava nije se značajnije pogoršalo tokom rata, između ostalog i zahvaljujući državnim intervencionim infuzijama. Banka Izraela očekuje da će se stopa inflacije sniziti na 2,8 odsto, dok će kamatna stopa do trećeg kvartala ponovo biti 4,5 odsto. Još nije moguće zaobići geopolitički rizik kada govorimo o prognozama, što može da implicira ugrožavanje rasta, te uvećanje inflacije, kamata i budžetskog deficita. Posle mnogih i dugih polemika, sada je jasno da će doprinos za obligatorno nacionalno osiguranje biti progresivno uvećan, a PDV sa 17 na 18 odsto. Imajući u vidu i naslonjenost izraelske privrede na IT sektor, koji je globalno u izazovima poslednjih godina, isto još više utiče na nju. Prošli put smo razgovarali o plodnoj saradnji Srbije i Izraela na poslovnom planu. Kako sada vidite trgovinsku razmenu i koliko je razvijena? Ako možete, na konkretnim primerima? Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, tokom prvih devet meseci tekuće godine zabeležen je u poređenju sa istim periodom lane rast izvoza iz Srbije u Izrael od 63,5  odsto (98,3 miliona dolara), a uvoza za čak 72,8 odsto (43,4 miliona dolara). Izrael se učvrstio kao najveći izvozni trgovinski partner Srbije na Bliskom istoku, a 4. na svetu van Evrope. Prethodna, 2023. godina, uprkos logističko-operativnom poremećaju izbijanjem rata početkom poslednjeg tromesečja, koji je doveo do prvobitnog dramatičnog pada potrošnje, ipak je završena povećanjem kako izvoza (5,6 odsto - 82 miliona dolara), tako i uvoza (11,4 odsto - 39,3 miliona dolara), tako postavivši rekordnom svih vremena - 121,3 miliona dolara trgovinske razmene između dve države. Dakle, 2024. godina, kako prema postojećim podacima, tako i prema zaprimljenim porudžbama esencijalnih izvoznika, anticipira dodatan rekord u robnoj razmeni dve zemlje, očekujući gotovo 200 miliona dolara! Drugim rečima, za poslednje četiri godine ona je utrostručena, a posebno mi je drago da podsetim da je to period od otvaranja Predstavništva Privredne komore Srbije u Jerusalimu. Konkretni primeri su početak izvoza tarifnih brojeva koje do sada nismo izvozili, pre svega iz sektora prehrambene i metalo-prerađivačke industrije, kao i higijenskih proizvoda, tako da možemo da očekujemo dodatno uvećanje našeg izvoza za 6 odsto. Realizovani su prvi rezultati u oblasti aluminijumske i kablovske, a prošireni u sektoru etilenske industrije, uključujući i izraelska javna preduzeća, odnosno učešća na njihovim tenderima. U naprednoj fazi obrade su povrtarske kulture, trenutno šest, koje se nalaze pred sertifikacijom Srbije kao zemlje porekla u saradnji Odeljenja za zaštitu bilja Ministarstava poljoprivrede dve zemlje, što bi svakako u doglednom periodu trebalo da obuhvati i jabuku. Izrael uvozi trećinu svoje godišnje konzumacije jabuka, tako da bi ovo bio značajan iskorak. Posebno mi je drago da naglasim skok u broju izraelskih turista koji posećuju našu zemlju, naime za prvih deset meseci ove godine govorimo o rastu od 37 odsto, kao rezultat redovnosti, sada već, 3 leta sedmično izraelske avio-kompanije Sandor (Sun dOr) iz El-Al – ove grupacije, ali i odličnog rada Turističke organizacije Beograd i Turističke organizacije Srbije. [caption id="attachment_83823" align="alignnone" width="919"] Foto: Privatna arhiva[/caption] Da li će i na koji način ta saradnja i u kolikoj meri biti nastavljena i u 2025. godini? Imajući u vidu postojeće narudžbe, upite i već započete sertifikacije očekujem nastavak još raznovrsnije i plodnije saradnje u širenju izvoznog asortimana, barem kada govorimo o klasifikovanim proizvodima, prema njihovim tarifnim brojevima. Ovome svakako pogoduje nastavak jednostrane, sa izraelske strane, motivisane nesnosnom skupoćom života, politike nultih carinskih stopa, kao i pojednostavljenja standarda uvoza, po usvojenom ključu "Šta je dobro za Evropu, dobro je i za Izrael". Dakle, osim prehrambene industrije, dokinuta, odnosno produžena suspenzija carinskih dažbina koja će važiti do 31. maja 2028. je prepoznat period za prodor naših izvoznika koji su konkurentni kvalitetom i cenom svojih proizvoda. Kada govorimo o prehrambenoj industriji, još je nejasno kada će biti i tu sprovedena kampanja nulte carine, najavljene od šest etapa, tokom pet godina, zaključno sa 2027. Sa druge strane, ohrabruje sve veća profesionalnost i adaptivnost naših izvoznika za košer sertifikaciju, sada već ne samo za proizvode biljnog porekla gde su zahtevi znatno jednostavniji, već i na one životinjskog, pre svega misleći na mleko i jaja. Uspešna učešća vodećih izraelskih uvoznika i distributera u oblasti vina i žestokih alkoholnih pića, na sajmu vina u okviru inicijative Otvoreni Balkan, a u organizaciji Privredne komore Srbije, nagoveštavaju iskorak i u ovoj oblasti. Izrael je finansijski kredibilno i demografski rastuće tržište, svaka prilika mora da bude iskorištena. Turski privredni embargo, kao i logističko-operativne poteškoće, posebno sa Dalekog istoka, sa kojima se Izrael susreće, su jedinstvena prilika za uvrštavanje među odobrene dobavljače. Šta biste poželeli Srbiji u saradji sa Izraelom u Novoj 2025. godini u oblastima privrede i naučno-tehnološke saradnje? Tokom septembarske predsedničke posete Beogradu, predsednik Države Izrael, Jichak Hercog (Isaac Herzog) i predsednik Republike Srbije, Aleksandar Vučić, su najavili iniciranje preduzimanja koraka sa sklapanje sporazuma o slobodnoj trgovini. Tada sam imao čast da moderiram forum o inovacijama i privredi, ova inicijativa je, podrazumeva se, zadobila podršku svih učesnika, zapravo kompetentnih faktora iz oblasti. U tom smislu, od posebne važnosti je bilo učešće, kao i potpisivanje Sporazuma o razumevanju sa kolegama iz Federacije privrednih komora Izraela, sa kojim već postoji svakodnevna i višeslojna saradnja, potom Instituta za izvoz Izraela, Saveza industrijskih proizvođača Izraela, te izraelske Uprave inovacija. Sporazumom o slobodnoj trgovini bi naši izvoznici konačno bili izjednačeni sa svojim konkurentima, posebno iz zemalja EU, ali i Turske po okončanju trenutnog stanja. To bi bila i merljiva i važna komponenta rangiranja nivoa odnosa dve zemlje. Želeo bih da tokom 2025. dođe i do uobličavanja izraelskog participiranja u kreiranju sadržaja kampusa BIO4, zatim materijalizacije projekta saradnje između akceleratora Tech7 iz Ber Ševe, glavnog grada izraelskog Okruga Jug sa Naučno-tehnološkim parkom iz Niša, te po potpunom prestanku ratnih dejstava u ovom delu Levanta, realizacije već dogovorene izložbe beogradskog Muzeja Nikola Tesla u Muzeju nauke Blumfild (Bloomfield) u Jerusalimu, što bi tokom meseci izložbe bila izuzetna prilika da se predstavi naš inovativni eko-sistem u zemlji startap nacije. Očekujem i da iskoračimo sa izraelskim investicijama u Srbiji, ovog puta u oblastima gerontologije, uključujući svu ovdašnju odličnost i inovativnost, te turističkih objekata, oko čega su već ostvarena preliminarna savetovanja i analize. Konačno, želim da u 2025. najbolji fudbalski klub na svetu, OFK Beograd, gostuje u Izraelu u okviru evropske Konferencijske lige. Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.