Uredba Vlade Srbije, kojom je ograničena maksimalna marža na 20 odsto za osnovne životne namirnice i brojne druge proizvode, prema ocenama potrošača nije donela očekivane rezultate. S druge strane, ekonomisti upozoravaju da trgovinski lanci neće lako odustati od profita koji godinama ostvaruju na domaćem tržištu.

Šta je marža?

Marža predstavlja razliku između nabavne i prodajne cene proizvoda, izraženu u dinarima ili procentima. To je iznos koji trgovac dodaje na nabavnu cenu kako bi pokrio troškove poslovanja i ostvario zaradu. Primera radi, ako je proizvod kupljen za 900 dinara, a prodat za 1.200 dinara, marža iznosi 300 dinara, odnosno 25 odsto.

Šta znači rabat?

Rabat je popust koji proizvođač ili dobavljač odobrava trgovcu. Umesto pune cene, trgovac plaća umanjeni iznos. Ako je veleprodajna cena proizvoda 1.000 dinara, a dobije rabat od 10 odsto, platiće 900 dinara. Rabati se uglavnom koriste za kupovinu većih količina ili kao nagrada za dugoročnu saradnju. https://bizportal.rs/biz-info/srbija/pad-cena-kakav-se-ne-pamti-nakon-novih-mera-ovaj-proizvod-u-srbiji-sada-je-cetiri-puta-jeftiniji/

Koliki je profit trgovca?

Stvarna zarada trgovca vidi se tek kroz neto dobit, jer iz marže moraju da se pokriju i brojni troškovi – zakup lokala, porezi, plate, energenti, transport i drugo. Dakle, rabat utiče na to koliko trgovac plati proizvod, marža na to koliko ga proda, a neto profit pokazuje koliko je zaista ostalo nakon svih rashoda. Kada je reč o aktuelnim propisima za trgovce, analitičar i urednik portala Retail Serbia Žarko Grozdanić kaže da uredba Vlade Srbije kojom je ograničila marže može da ima samo kratkotrajne efekte. - Još uvek smo nerazvijeno tržište i to koriste svi – trgovci, uvoznici i proizvođači. Imamo veliki broj maloprodajnih lanaca, ali to ne znači da nam je tržište razvijeno i otvoreno, jer većina njih posluje sa istom ili sličnom poslovnom politikom - navodi Grozdanić. On ističe da na tržištu imamo i trgovce koji loše posluju ili su na granici profitabilnosti i spremni su za prodaju već duži vremenski period. - Dugoročno gledano, pad cena u Srbiji može da se očekuje samo ulaskom novih maloprodajnih lanaca koji bi pokrili veći deo srpskog tržišta i koji imaju kapacitete da uvoze artikle na kojima su marže do sada bile izuzetno visoke. Takođe, razvoj diskontnih prodavnica i ulazak novih igrača tog formata može znatno da promeni sliku na tržištu i smanji marže. Tokom ove godine na tržište je ušao diskonter Stokomak, dok italijanski Eurospin formira tim za Srbiju kroz obuke u inostranstvu - objašnjava Grozdanić. I pored veoma visokih marži, maloprodajni lanci nisu jedini krivci što imamo visoke cene. Odgovornost snose i uvoznici, ali i proizvođači, pogotovo poznatih brendova. - Još uvek je rano govoriti o tome kako će trgovci odgovoriti na uredbu – da li će smanjiti asortiman ili ćemo možda videti veštačke nestašice nekih proizvoda u pojedinim kategorijama. Pored dolaska novih igrača, Srbiji su potrebni i novi zakoni kako bi se uredilo tržište i kako bi se mnoge stvari u maloprodajnom sektoru dovele u red. Naravno, svako ko ne bi bio zadovoljan trebalo bi da razmotri i eventualno donese odluku i možda proda svoje poslovanje - zaključuje Žarko Grozdanić za Blic Biznis. BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: ?lang=en Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.