Na Redditu je pre nešto manje od mesec dana objavljena karta najvrednijeg zemljišta na svetu koja otkriva podatak o kome malo ko u Srbiji razmišlja: veliki deo Srbije nalazi se na pojasu takozvane crne zemlje, jednog od najplodnijih prirodnih resursa koje čovečanstvo ima. Reč je o tlu koje je vekovima hranilo Evropu, oblikovalo migracije, ratove i privrede, a i danas ima ogroman, često nedovoljno iskorišćen potencijal. Nastajao je hiljadama godina na područjima umerene klime, ispod travnjaka i stepa, gde su se biljni ostaci sporo razgrađivali i taložili u dubok, plodan sloj zemlje. Upravo ta dubina, često veća od jednog metra, čini černozem posebno pogodnim za ratarske kulture, jer zadržava vlagu, a istovremeno je prozračan i hranljiv. Zbog tih karakteristika, černozem se smatra najplodnijim tlom na svetu. Na njemu se postižu visoki i stabilni prinosi žitarica, uljarica i industrijskih kultura, uz relativno manja ulaganja u đubriva. Na karti je jasno vidljiv tzv. pojas crne zemlje koji se prostire od istočne Francuske, preko Panonske nizije, Ukrajine i južne Rusije, sve do zapadnog Sibira. Taj pojas nije slučajan – upravo su na tim područjima kroz istoriju nastajale velike agrarne sile i regioni koji su hranili milione ljudi. Unutar tog pojasa nalaze se i istočna Hrvatska i severna Srbija, što ih svrstava među prirodno najpovoljnija područja za poljoprivredu u Evropi, piše Dnevno. U Hrvatskoj se černozem i srodna crna tla gotovo u potpunosti nalaze u Slavoniji, Baranji i Sremu. Iako prostorno ograničena, ta područja su izuzetno vredna, piše Agroklub. Slavonija je upravo zahvaljujući černozemu vekovima bila poljoprivredna okosnica zemlje, poznata po proizvodnji pšenice, kukuruza, soje i šećerne repe. Za razliku od krških i planinskih delova Hrvatske, gde je tlo plitko i slabije plodno, istok zemlje ima redak prirodni kapital koji bi, uz sistematsko upravljanje, mogao da igra ključnu ulogu u prehrambenoj bezbednosti i izvozu. Srbija je na karti u još povoljnijem položaju. Gotovo cela Vojvodina leži na debelom sloju černozema, što joj daje jednu od najvećih kontinuiranih površina najplodnijeg tla u Evropi, o čemu govori i karta najvrednijeg zemljišta. Upravo zbog toga Vojvodina ima reputaciju „žitnice“ ne samo Srbije, već i šireg regiona. I Hrvatska i Srbija dele isti prirodni temelj – crnu zemlju Panonske nizije. Razlike nisu u kvalitetu tla, već u obimu, upravljanju i dugoročnim strategijama. Dok karta jasno pokazuje koliko je ovaj resurs redak i vredan na globalnom nivou, pravo pitanje ostaje koliko se taj potencijal koristi na održiv i pametan način. U svetu klimatskih promena, rasta cena hrane i nesigurnih globalnih lanaca snabdevanja, černozem nije samo poljoprivredno tlo – on je strateški resurs budućnosti. BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.