Evropski lideri sada pokušavaju da pronađu formulu, vodeći računa o političkim posledicama mogućeg smanjenja potrošnje na zdravstvenu i socijalnu politiku. - Suočavamo se sa teškim danima, komplikovanim odlukama, pa čak i sa do sada neočekivanim žrtvama koje bezbednost zahteva od nas - rekao je francuski ministar spoljnih poslova Žan Noel Baro. Pre nešto manje od mesec dana, Donald Tramp je po drugi put položio zakletvu kao predsednik, a SAD su svojim evropskim saveznicima poručile da više nisu spremne da plaćaju lavovski deo računa za njihovu odbranu. Skoro dve trećine vojnog budžeta NATO-a finansiraju SAD, napominje S&P Global u izveštaju koji takođe procenjuje da će evropska potrošnja na odbranu, merena kao udeo u BDP-u, ove godine iznositi 1,9 odsto, u poređenju sa američkih 3,3 odsto. Prošle godine, 23 od 32 članice dostigle su cilj od dva procenta koji je postavio NATO, i to nakon što su posegnuli dublje u džep. Veći troškovi odbrane mogli bi, zauzvrat, da izazovu kolaps evropskih državnih budžeta, koji se već bore da ispune svoje obaveze za finansiranje socijalne države, na čemu zavide mnoge zemlje širom sveta, navodi Rojters u analizi. - Suočavamo se sa teškim danima, komplikovanim odlukama, pa čak i sa do sada neočekivanim žrtvama koje bezbednost zahteva od nas - rekao je francuski ministar spoljnih poslova Žan Noel Baro prošlog vikenda na bezbednosnoj konferenciji u Minhenu. Sećanja na Obamu Neki strahuju da bi smanjenje socijalnih izdataka za kupovinu oružja i popunjavanje redova oružanih snaga moglo da izazove žestoke političke reakcije. Ova opcija bi izazvala podele u društvu od kojih bi profitirale samo stranke krajnje desnice, upozorio je nemački ministar odbrane Boris Pistorijus u Minhenu. Raspoloženje na konferenciji, međutim, sugeriše da su se evropski lideri konačno pomirili sa američkim pomeranjem fokusa na Aziju, što je pre više od deset godina nagovestio tadašnji predsednik Barak Obama, piše Poslovni dnevnik. Donald Tramp je samo direktniji i Evropljani su odlučili da treba da se "pokažu". - Zaštita građana je naš najvažniji zadatak, a dva odsto nije ni približno dovoljno, aludirajući na ciljani udeo potrošnje za odbranu u BDP-u, prema smernicama NATO-a - istakla je danska premijerka Mete Frederiksen. Gde pronaći novac? Evropski društveni ugovor posle Drugog svetskog rata počiva na ideji visokih poreza koji finansiraju socijalnu i ekonomsku sigurnost, zdravstvenu zaštitu i penzije. Mnogi građani su već zaključili da su njihove vlade prekršile taj sporazum, pa okreću leđa etabliranim strankama i glasaju za one sa "radikalnim" programima, objašnjava Rojters. Politički i ekonomski ulozi bili su veliki i pre nego što su SAD signalizirale promenu politike, a evropski zvaničnici su zaključili da treba više da troše na odbranu, uz poruku da nameravaju da istraju u podršci Ukrajini u njenom ratu protiv ruskih trupa. Tramp je u međuvremenu rekao da želi da pregovara o uslovima za mir u Ukrajini sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, pa je cena obezbeđenja mira i obnove Ukrajine trenutno nepoznata, ističe Rojters. Lakše je proceniti troškove budžeta zemalja EU ako više nego udvostruče potrošnju na odbranu u poređenju sa nivoom hladnog rata, dodaje novinska agencija. Ako bi se potrošnja za odbranu povećala na pet odsto BDP-a, kao što su tražili američki zvaničnici, uključujući predsednika Donalda Trampa, to bi za EU ​​značilo dodatnu potrošnju od čak 875 milijardi dolara godišnje, izračunao je S&P Global. Takvo povećanje bi zahtevalo od vlada da uštede na drugim budžetskim stavkama, rekao je S&P, upozoravajući da bi alternativa dodatnog zaduživanja verovatno značila niži kreditni rejting. Ako evropske zemlje odgovaraju američkim 3,3 odsto BDP-a, to bi značilo dodatni trošak od skoro 600 milijardi dolara godišnje za EU, prema podacima Evropskog statističkog zavoda o BDP-u u 2023. Povećanje potrošnje na sadašnji prosek ponderisane NATO-om od 2,67 odsto BDP-a značilo bi dodatne troškove od 242 milijarde dolara godišnje za EU ​​u celini, izračunao je S&P. U 2025. evropska potrošnja, mjerena kao udio u BDP-u, iznosiće 1,9 odsto BDP-a, u poređenju sa američkim 3,3 odsto BDP-a, navodi agencija. Uloga evra Neki veruju da Evropa može da prikupi ovaj novac ako želi, podsećajući na dva triliona evra podsticaja za oporavak od posledica pandemije koronavirusa, ističe Rojters. Javni dug SAD, meren kao učešće u BDP-u, iznosi 120 odsto, a budžetski deficit oko šest odsto, napominje agencija. Na nivou EU dug iznosi oko 81,5 odsto BDP-a, a budžetski deficit 2,9 odsto, pokazuju podaci Evrostata. Bivši šef Evropske centralne banke (ECB) Mario Dragi ocenio je u prošlonedeljnom komentaru za Fajnenšel tajms da su Sjedinjene Države iskoristile svoj deficit za ubrizgavanje čak 14 biliona evra u ekonomiju od 2009. godine, pet puta više od zemalja evrozone koje su obezbedile 2,5 milijardi evra. Moric Kremer, glavni ekonomista LBBV banke i bivši direktor za rejting u S&P Global, međutim, upozorava da evro, za razliku od dolara, nema status globalne rezervne valute, zbog čega evropske zemlje ne mogu sebi da priušte tako veliki dug. "Pitanje volje" Viši naučni saradnik Evropskog instituta Brigel Žolt Darvaš smatra da je dodatno zaduživanje samo "stvar političke volje". - Mnoge zemlje EU bi mogle da priušte da imaju veći javni dug - tvrdi Darvaš, otklanjajući strahove da bi dodatno zaduživanje zemalja sa dobrim javnim finansijama, kao što su Nemačka ili Holandija, uznemirilo tržišta. Političke posledice smanjenja socijalne potrošnje za povećanje potrošnje za odbranu verovatno bi bile značajne, potvrđuje S&P. Moguće rešenje je izdavanje zajedničkog duga, predlažu, a emitenti bi mogli da budu Evropski mehanizam za stabilnost, Evropska investiciona banka i EU. BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici