Dizel je godinama u defanzivi. Od Dizelgejta, preko sve strožih ekoloških standarda, do elektrifikacije, čini se kao da je ova vrsta motora osuđena na polaki nestanak. Međutim, na tržištu polovnih automobila, dizel i dalje ima svoje adute, posebno za vozače koji prelaze mnogo kilometara. Ali ključno pitanje je, gde je prekretnica, tj. na kojoj godišnjoj kilometraži dizel ponovo postaje isplativiji od benzina? Stručnjaci holandskog Autovika su to sada izračunali, koristeći Folksvagen Polo kao primer. Poređenje je napravljeno između 1.0 TSI benzinskog motora sa 95 KS i 1.6 TDI dizela takođe sa 95 KS, oba iz 2020. godine i sa manuelnim menjačem, tako realnim, često traženim konfiguracijama. Sa regulatorne strane, situacija je danas jasnija nego što je bila pre nekoliko godina. Dizel automobili proizvedeni od 2015. godine pa nadalje ispunjavaju standard Evro 6, koji je i dalje važeći. To znači da su, barem za sada, prihvatljivi za saobraćaj u većini evropskih gradova. https://bizportal.rs/expo-2027/srbija-izabrana-za-clana-komiteta-za-informisanje-i-komunikacije-medjunarodnog-biroa-za-izlozbe-bie/ Proračun, međutim, ostaje hladan i precizan. Polu 1.0 TSI je potreban u proseku jedan litar goriva na 17,9 kilometara, dok dizel 1.6 TDI prelazi 27 kilometara sa jednim litrom goriva. Ali dizel se suočava sa znatno većim troškovima vlasništva, pre svega kroz znatno veće naknade. U holandskom primeru, koji je veoma reprezentativan za Zapadnu Evropu, benzinski automobil košta oko 114 evra po kvartalu, dok vlasnika košta čak 321 evro. Kada se u jednačinu uključe cene goriva i porezi, dolazi se do veoma konkretne cifre. Tek pri godišnjoj kilometraži od oko 22.600 kilometara dizel i benzin imaju praktično iste ukupne troškove. Sve iznad toga ide u korist dizela, sve ispod toga jasno favorizuje benzin. Drugim rečima, ako pređete manje od dvadeset hiljada kilometara godišnje, dizel gubi smisao, bez obzira na potrošnju. Treba uzeti u obzir i tržište polovnih automobila. Dok postoje stotine benzinskih automobila, na tržištu postoji samo nekoliko dizel automobila istih godina. Razlog je jednostavan, većina dizelaša je završila u flotama i lizing, dok privatni kupci u B-segmentu odavno uglavnom biraju benzince ili hibride. To takođe podiže cene polovnih dizelaša, piše Jutarnji.hr Zaključak se sam nameće. Dizel nije mrtav, ali više nije univerzalno rešenje. Ima smisla za vozače koji prelaze veliku godišnju kilometražu, voze uglavnom van grada i planiraju da zadrže automobil duže vreme. Za sve ostale, posebno za gradske vozače i one koji prelaze manje od 20.000 kilometara godišnje, moderni benzinski motor ili blagi hibrid je jednostavniji i jeftiniji izbor. BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.