Ali zašto bi nacisti odlikovali jednu američku tehnološku kompaniju? Zato što je, iza kulisa, IBM gradio okosnicu Holokausta. To je priča o najmračnijem poglavlju IBM-a, o "kalkulatoru Holokausta".  Pre nego što su računari postojali, postojao je sistem bušenih kartica Hermana Holerita. Izumljen za popis stanovništva u SAD-u 1890. godine, mogao je da čuva i sortira ogromne količine ličnih podataka. Do 1933. godine, IBM je imao globalni monopol nad tom tehnologijom – a Hitler ju je želeo. Kada su nacisti došli na vlast, želeli su da identifikuju svakog Jevrejina. IBM je angažovao hiljade ljudi da sprovedu rasni popis od vrata do vrata, piše autor na Iks platformi Ricardo. Bušene kartice su mogle da prate: - Religiju - Poreklo - Lokaciju - Zanimanje Svaka osoba postajala je „bar-kod za ljudska bića u dvadesetom veku.“ Kompanija IBM nije samo prodao mašine i povukao se. Dehomag i druge IBM-ove filijale specijalno su razvijale aplikacije, slale nacrt bušenih kartica napred-nazad kancelarijama Rajha dok kolone sa podacima ne bi bile prihvaćene. Baš kao današnje softverske kompanije – ali za genocid. Razmere su bile zapanjujuće. Više od 2.000 višemašinskih sistema bilo je raspoređeno širom Nemačke, a još hiljade širom Evrope pod nemačkom dominacijom. Do 1939. godine, IBM je isporučivao nacističkoj Nemačkoj više od milijardu bušenih kartica godišnje. IBM je imao korisničke centre, poznate kao „Holeritova odeljenja“, u gotovo svakom koncentracionom logoru, gde su obrađivane bušene kartice i pratili podaci o zatvorenicima. Kodovi su bili jezivi: - Aušvic: 001 - Buhenvald: 002 - Dahau: 003 - Jevrejski zatvorenici: 8 - Gasna komora: 8 U junu 1937. godine, Tomas Votson se kao predsednik Međunarodne privredne komore sastao sa Adolfom Hitlerom. Hitler mu je dodelio Orden nemačkog orla – najviše odlikovanje za osobu koja nije nemačkog porekla. U to vreme, Nemačka je bila drugi najveći IBM-ov kupac, odmah posle Sjedinjenih Američkih Država. A Votson nije bio samo pasivni posmatrač. Iz dana u dan, upravo je Tomas Votson lično upravljao svim aspektima 12-godišnje saradnje sa nacistima, iz svoje kancelarije na Medison aveniji u Njujorku. Votson je dobijao procenat od svake transakcije sa Rajhom. Mašine nisu bile prodate, već iznajmljene, i redovno su ih održavali i nadograđivali samo iz jednog izvora: IBM. Osetljive mašine su servisirane na licu mesta otprilike jednom mesečno – čak i kada se to mesto nalazilo u ili blizu koncentracionog logora. Nekada topli odnosi pogoršali su se nakon juna 1940. godine, kada je Votson vratio Hitleru medalju, objašnjavajući da više ne može da podržava „politiku vaše vlade“. Ali šteta je već učinjena - i tehnologija je nastavila da funkcioniše. Dok je IBM javno izveo PR manevar vraćanja medalje, kompanija je zapravo tiho širila svoju ulogu u Hitlerovom Holokaustu. Slične filijale su uspostavljene u Poljskoj, Francuskoj i na drugim mestima. Istražitelj Ministarstva pravde tokom Drugog svetskog rata napisao je o IBM-u: - Ono što nam je Hitler učinio kroz svoju ekonomsku ratnu strategiju, učinila je i jedna od naših američkih korporacija... Zato je IBM u istoj klasi sa nacistima. Bez IBM-ovih mašina, stalnog održavanja i snabdevanja bušenim karticama, Hitlerovi logori nikada ne bi mogli da upravljaju toliki broj ljudi kao što su to činili. Holokaust bi se odvijao jednostavnim pucnjima i masakrima — ali IBM je omogućio da se „fantastični brojevi“ ubijaju „toliko brzo.“ U proteklih 20 godina otkako je objavljena knjiga „IBM i Holokaust“, IBM nikada nije tražio ni jednu izmenu teksta niti je osporio ijednu činjenicu. Kompanija je uglavnom ćutala o svojoj ulozi. Najjezivija lekcija? Nikada nije bilo reči o nacizmu. Nikada nije bilo reči o antisemitizmu. Sve je bilo u vezi sa novcem. „Biznis“ je, na kraju krajeva, srednje ime te kompanije. IBM je dokazao da neke korporacije mogu omogućiti zlo – ako je cena prava. Danas, Kompanija "International Business Machines Corporation" ( skraćeno IBM), poznata i pod nadimkom „Big Blue“, američka je multinacionalna tehnološka kompanija sa sedištem u Armonku, država Njujork, i prisutna je u više od 175 zemalja. To je akcionarsko društvo i jedna od 30 kompanija koje čine Dau Džonsov industrijski indeks. - IBM je najveća industrijska istraživačka organizacija na svetu, sa 19 istraživačkih centara u više od deset zemalja; tokom 29 uzastopnih godina, od 1993. do 2021, držala je rekord po broju godišnjih patenata u Sjedinjenim Američkim Državama koje je izdala neka kompanija - piše Vikipedija. BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:   Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.