Referentne cene prirodnog gasa u Evropi beleže rast, što nagoveštava neizvesnost u pogledu dovoljne snabdevenosti i povećane potražnje, dok se Evropa približava trećoj zimi od početka ruske invazije na Ukrajinu. Međutim, trenutno izgleda da su neophodne zalihe prirodnog gasa obezbeđene i sigurne. –Neizvesnost u vezi sa snabdevanjem i dalje dominira tržištima uprkos dostupnosti dovoljne količine gasnih rezervi.rekao je Dr Jusuf Alšamari, predsednik Londonskog koledža za energetsku ekonomiju,  za Euronjuz Biznis. Kapacitet skladištenja gasa u EU u avgustu dostigao 90 odsto, daleko pre roka, i da „danas skladišta gasa iznose 95 odsto popunjenosti, što je znatno iznad 100 milijardi kubnih metara.” Međutim, povećana potražnja za grejanjem i električnom energijom zbog nižih temperatura već je testirala kapacitete u prvim nedeljama novembra.

Veća potražnja u najavi

Niske temperature u prvoj polovini novembra povećale su povlačenje gasa iz skladišta u Evropi, koristeći skoro 4 odsto (4,29 milijardi kubnih metara) ukupnog kapaciteta skladištenja gasa, prema podacima Gas Infrastructure Europe. Alšamari očekuje da nivo skladištenja neće biti tako visok na proleće 2025. kao što je bio na kraju prošle zime, u aprilu 2024, kada je iznosio 60 odsto kapaciteta. –Izgleda da bi ove zime mogao pasti ispod 50 odsto, što znači da će Evropi sledeće godine biti potrebno mnogo više gasa kako bi ponovo napunila skladišta. Ovo, u kombinaciji sa relativno hladnijim vremenom, verovatno će održati cene na višim nivoima u odnosu na prethodnu, blažu zimu - rekao je on.

Rizici koji utiču na cene energije u Evropi

Geopolitičke tenzije, koje predvode SAD i Rusija, ključni su faktor rizika za cene energije na kontinentu. –Iako očekujem da će se ove tenzije smiriti pod novoizabranim predsednikom Trampom, izgleda da preostali dani aktuelne američke administracije dodatno komplikuju situaciju, što će povećati volatilnost cena energije, kako nafte tako i gasa– rekao je Alšamari. Cene prirodnog gasa dostigle su najviši nivo u poslednjih godinu dana u trgovini u četvrtak. Neizvesnost u Evropi dodatno je porasla nakon što je ruski Gasprom 16. novembra obustavio protok prirodnog gasa u Austriju zbog spora između zemalja. U međuvremenu, veliki ugovor koji omogućava tranzit ruskog gasa kroz Ukrajinu ističe 1. januara 2025, što ugrožava polovinu preostalih ruskih gasovodnih isporuka EU u trenutku najveće potražnje. –Svaki dalji prekid u snabdevanju ruskog gasa Evropi verovatno će otežati situaciju za evropske zemlje koje se oslanjaju na te isporuke, što znači da će skladišta EU biti pod pritiskom– rekao je Alšamari, dodajući da očekuje dalji rast cena u narednim nedeljama ukoliko dođe do dodatnih poremećaja u snabdevanju ili povećane neizvesnosti. Nedostatak ruskog gasovodnog gasa „mogao bi izazvati povratak uglja i nafte u energetski miks, (...) što bi moglo imati širi uticaj na energetska tržišta,– dodao je predsednik Londonskog koledža za energetsku ekonomiju. Smanjenje uvoza ruskog gasa, udruženo sa povećanom potražnjom za energijom, izazvalo bi veći uvoz LNG-a u Evropu, što bi dodatno podiglo cene energije na kontinentu. –Dugoročno mislim da bi nuklearna energija trebalo da postane deo energetskog miksa u Evropi, možda kroz trgovinu energijom među zemljama EU, što bi potencijalno smanjilo zavisnost od stranog uvoza LNG-a– rekao je Alšamari.

Koliko obnovljivi izvori energije mogu da zadovolje potražnju Evrope?

Gledajući trendove tokom godine, potražnja za gasom opada. Iznosila je 350 milijardi kubnih metara 2022. godine i smanjila se na 295 milijardi prošle godine. Prema Institutu za energetsku ekonomiju i finansijsku analizu, potrošnja gasa u EU pala je za 3,2 odsto u prvih šest meseci 2024. u poređenju sa prethodnom godinom. Ovaj pad izgleda da je rezultat povećanog kapaciteta obnovljive energije i poboljšanih mera energetske efikasnosti. –Udeo obnovljive energije značajno je porastao tokom protekle godine, dostižući 44,7 odsto proizvodnje električne energije u EU, što je porast od 12,4 odsto u odnosu na 2022,– rekao je Alšamari, dodajući da je udeo fosilnih goriva opao za 19,7 odsto, na 32,5 odsto ukupne proizvodnje električne energije u EU. Međutim, prema rečima predsednika Londonskog koledža za energetsku ekonomiju, energetske krize i skokovi cena električne energije ne mogu se izbeći oslanjanjem isključivo na obnovljive izvore. –Neke zemlje u Evropi, kao što su Austrija, Norveška i Island, dobro su pozicionirane za korišćenje hidroenergije bez značajnog skoka cena energije. Ipak, ne verujem da su obnovljivi izvori nešto na šta Evropa može potpuno da se osloni– objasnio je ekonomista. Poboljšanje energetske efikasnosti i diversifikacija energetskog miksa mogli bi biti rešenje, prema Alšamariju. –Jedan od ključnih faktora koji su spasili Evropu tokom energetske krize 2021. i 2022. bila su značajna poboljšanja energetske efikasnosti, posebno u Nemačkoj, ponovna upotreba uglja kao izvora energije i reaktivacija mnogih nuklearnih elektrana u Francuskoj. Nuklearna energija dostigla je 22,8 odsto proizvodnje energije u EU tokom 2023 – prenosi izjavu Alšmarija Euronjuz Biznis. Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.