Sada u crveno-crnoj vladi kruži novi plan: umesto fiksne starosne granice za penzionisanje (maksimalno 67 godina), penzije bi u budućnosti trebalo da budu povezane sa minimalnim brojem godina uplaćivanja doprinosa. - Radni vek je poluga na koju moramo delovati kako bismo osigurali stabilnost zakonske penzije - rekao je ekonomski stručnjak Jens Zidekum, lični savetnik socijaldemokratskog ministra finansija Larsa Klingbajla. Ministarka Bas je takođe u emisiji "Bericht aus Berlin" u nedelju istakla svoju otvorenost prema ovom modelu: u budućnosti starost ne bi trebalo da bude odlučujući faktor, već koliko godina je osoba zapravo uplaćivala doprinose. Oni koji počnu rano da rade mogli bi ranije da se penzionišu, a akademici, koji kasnije ulaze na tržište rada, penzionisali bi se kasnije. Obe opcije će razmotriti nova Penziona komisija, rekao je Bas.

Podrška kancelara Merca

Do 2031. godine, starosna granica za penzionisanje će se povećati na 67 godina. Samo oni sa 45 godina radnog staža mogu se penzionisati ranije, sa 65 godina, bez smanjenja. U budućnosti, broj godina radnog staža (npr. 45) mogao bi da odredi da li će se penzionisati. Tada bi akademik koji tek sa 25 godina počinje da radi (i plaća doprinose) morao da "gurne" do 70 godina ili da prihvati smanjenja. - Dužina penzije trebalo bi da bude u boljoj proporciji sa periodom tokom kojeg su doprinosi uplaćivani - naveo je Merc. Na primer, zanatlije koje rano počnu da rade mogli bi biti zadovoljne - jer bi ranije dostigle 45 godina radnog staža. Ovo bi učinilo kvalifikovane zanate atraktivnijim.

"Svi koji su dovoljno spremni trebalo bi da rade duže"

Ekonomska stručnjakinja Veronika Grim (54, TU Nirnberg) podržava zahtev za dužim radnim vekom i "povezivanjem starosne granice za penzionisanje sa dužim životnim vekom", ali naglašava da im ne treba klasna borba u penzionom sistemu. - Svi koji su dovoljno spremni trebalo bi da rade duže - kazala je ona za BILD. Ovo bi omogućilo onima koji su fizički nesposobni za rad da se penzionišu bez ikakvih smanjenja, piše Feniks magazin.

Kritika stručnjaka

Stručnjak za penzije prof. Bernd Rafelhišen (68, Univerzitet u Frajburgu) smatra da je predlog nepotpun. - Dok se generalno ne poveća starosna granica za penzionisanje, akademici stariji od 70 godina imali bi još veća penziona prava jer su duže uplaćivali - i generalno žive duže od, recimo, zanatlija - istakao je on. Još jedan problem: "Akademici bi mogli da tuže zbog diskriminacije" ili „da pozovu na zabranu retroaktivnog dejstva, jer bi se njihovo obrazovanje naknadno koristilo protiv njih, što bi smanjilo njihovu ukupnu penziju". BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.