Istovremeno, najbogatijih 10 odsto poseduje čak 75 odsto svetskog bogatstva, dok donja polovina raspolaže sa samo 2 odsto. U gotovo svim regionima sveta, gornji jedan procenat populacije bogatiji je od donjih 90 odsto zajedno, a nejednakost se ubrzano povećava. Tokom poslednjih decenija, udeo najbogatijih 0,001 odsto porastao je sa oko 4 odsto 1995. godine na više od 6 odsto danas. Bogatstvo multimilionera povećavalo se prosečno oko 8 odsto godišnje, skoro dvostruko brže nego kod donjih 50 odsto populacije.

Nejednakost nije samo u prihodima, već i u bogatstvu

Izveštaj pokazuje da je koncentracija bogatstva značajnija od razlika u prihodima. Dok donja polovina sveta raspolaže gotovo zanemarljivim delom imovine, gornjih 10 odsto i dalje akumulira ogromne resurse, uključujući nekretnine, akcije, luksuznu imovinu i kapital. Ove razlike imaju dalekosežne posledice na društvo. Pristup obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i ekonomskim šansama nije ravnomeran, na primer, rashodi po detetu u obrazovanju u Evropi i Severnoj Americi više su od 40 puta veći nego u podsaharskoj Africi. Preliminarni proračuni sugerišu da bi globalni porez od 3 odsto na najbogatije milionere i milijardere mogao prikupiti oko 750 milijardi dolara godišnje, dovoljno za finansiranje obrazovanja u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.

Nejednakost po polu i klimatski uticaj

Izveštaj takođe ističe da žene i dalje zarađuju znatno manje od muškaraca. Ako se uključi i neplaćeni rad, prosečna satnica žena iznosi tek trećinu onoga što muškarci zarađuju. Nejednakost se ogleda i u vezi sa klimatskim promenama. Najbogatijih 10 odsto svetske populacije odgovorno je za oko 77 odsto emisija ugljenika povezanih sa privatnim vlasništvom, dok najsiromašnija polovina doprinosi samo 3 odsto. Drugim rečima, oni koji emituju najmanje suočavaju se sa najvećim rizicima klimatskih promena, dok bogatiji imaju bolje resurse i zaštitu od posledica. Autori izveštaja naglašavaju da smanjenje nejednakosti nije samo pitanje pravde, već i stabilnosti ekonomija, održivosti demokratija i zaštite životne sredine. Među predlozima se nalaze: - Javni programi ulaganja u obrazovanje i zdravstvo - Efikasni poreski sistemi i globalni porezi na ekstremno bogate - Preraspodela bogatstva kroz socijalne programe Međutim, ultrabogati često uspevaju da izbegnu plaćanje poreza, dok efektivne stope poreza rastu za većinu stanovništva, ali naglo opadaju za najbogatije. Autori upozoravaju da je za primenu rešenja potrebna politička volja, globalna saradnja i jačanje institucija. Nejednakost bogatstva i prihoda nastavlja da raste širom sveta, ugrožavajući društvenu stabilnost, ekonomski razvoj i klimatsku sigurnost. Dok manjina akumulira ogromne resurse, milijarde ljudi ostaju bez osnovnih šansi i zaštite. Stručnjaci upozoravaju, bez hitnih promena, globalna nejednakost može dovesti do daljih socijalnih i ekonomskih napetosti, koje se ne mogu ignorisati, prenosi "Gardijan". BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: ?is_from_webapp=1&sender_device=pc Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.