Tužba, koju je prošlog decembra podnela redakcija Njujork tajmsa, optužuje OpenAI i Majkrosoft (Microsoft) za korišćenje "miliona" članaka objavljenih u ovom listu bez dozvole za obuku popularnog ChatGPT modela veštačke inteligencije. Kompanije su negirale da su prekršile zakon o autorskim pravima. Dana 18. novembra, advokati Njujork tajmsa zatražili su od sudije da dodaju Baladžija kao "staratelja" u ovom slučaju, prema sudskim dokumentima u koje je uvid imao Biznis insajder. U pismu advokata, Baladži je opisan kao osoba koja poseduje "jedinstvena i relevantna dokumenta" koja bi mogla podržati njihov slučaj o povredi autorskih prava protiv OpenAI-a i Microsofta. Među ostalim predloženim starateljima su bivši zaposleni OpenAI-a, uključujući i suosnivača Ilju Sutskevera. Sutskeverov potencijalni doprinos tužbi redigovan je u sudskim dokumentima. Pravni slučaj Njujork tajmsa jedan je od nekoliko sporova o autorskim pravima koji su pokrenuti protiv ove AI kompanije nakon lansiranja ChatGPT-a 2022. godine. Ako sudovi stanu na stranu Njujork Tajmsa ili drugih novinskih kuća i autora koji su podneli tužbe, rezultat bi mogao biti skup za AI kompanije i dodatno ograničiti već ionako ograničene podatke koji se koriste za obuku modela. Tužba Njujork tajmsa ne zahteva tačno definisanu novčanu odštetu, ali navodi da su OpenAI i Microsoft odgovorni za „milijarde dolara“ štete. Portparoli OpenAI-a, Microsofta i Njujork tajmsa nisu odgovorili na zahteve za komentar. Baladži je izrazio zabrinutost zbog korišćenja podataka zaštićenih autorskim pravima u OpenAI-u. Baladži se pridružio OpenAI-u 2020. godine i radio na obuci modela ChatGPT i GPT-4, pokazuju sudski dokumenti i izveštaji Njujork tajmsa. Prema pisanju lista, istraživač, koji je tvrdio da rad OpenAI-a krši zakon o autorskim pravima, napustio je kompaniju u avgustu jer "više nije želeo da doprinosi tehnologijama za koje je smatrao da će društvu doneti više štete nego koristi". Dana 23. oktobra, Baladži je na svojoj ličnoj veb-stranici objavio esej u kojem je postavio pitanje da li se korišćenje podataka zaštićenih autorskim pravima u OpenAI-u može smatrati "fer upotrebom". - Iako generativni modeli retko proizvode rezultate koji su značajno slični bilo kojim ulaznim podacima iz obuke, proces obuke generativnog modela uključuje pravljenje kopija podataka zaštićenih autorskim pravima - napisao je Baladži. - Ako su te kopije neovlašćene, to bi potencijalno moglo biti smatrano povredom autorskih prava, u zavisnosti od toga da li se konkretna upotreba modela kvalifikuje kao 'fer upotreba'. Budući da se fer upotreba određuje od slučaja do slučaja, ne može se doneti opšta tvrdnja o tome kada generativna veštačka inteligencija ispunjava uslove za fer upotrebu. Istog dana, Njujork tajms je objavio profil bivšeg istraživača OpenAI-a. - Ako verujete u ono u šta ja verujem, morate jednostavno da napustite kompaniju - rekao je Baladži za Njujork tajms. Dana 26. novembra, osam dana nakon što se ime Baladžija pojavilo u pismu advokata Njujork tajmsa, policijski službenici San Franciska reagovali su na poziv za provere dobrostanja u stanu u oblasti Louer hajt oko 13:15. - Policajci i medicinski timovi su stigli na mesto i pronašli preminulog odraslog muškarca, za kojeg se činilo da je izvršio samoubistvo - izjavio je portparol SFPD-a za Biznis insajder. - Nema dokaza o nasilnoj igri pronađenih tokom inicijalne istrage. Kancelarija gradskog glavnog sudskog lekara kasnije je identifikovala preminulog muškarca kao Baladžija. - Način smrti je utvrđen kao samoubistvo - rekao je David Serano Suel, izvršni direktor kancelarije gradskog glavnog sudskog lekara. Nije dao dodatne komentare. Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.