Donald Tramp je ponovio pretnju da će upotrebiti vojnu silu kako bi preuzeo kontrolu nad Grenlandom, autonomnom teritorijom koja pripada Kraljevini Danskoj, što je dodatno zateglo odnose sa evropskim saveznicima. Danska bi trebalo da ustupi autonomnu teritoriju SAD kako bi „zaštitila slobodni svet,“ rekao je Tramp u utorak, zapretivši ekonomskim sankcijama članici EU ako to ne učini. Njegovi komentari usledili su dok je njegov sin, Donald Tramp Mlađi, posetio ostrvo u pratnji ključnih savetnika svog oca. Trampovo interesovanje za Grenland, najveće ostrvo na svetu sa oko 57.000 stanovnika, poznato je još od njegove prve predsedničke funkcije, kada je navodno naložio saradnicima da naprave planove za kupovinu ostrva. Ostrvo je bogato ključnim sirovinama i retkim mineralima. Topljenje arktičkog leda otvara strateške mogućnosti za trgovinu, energiju i transport u regionu sveta za koji se geopolitički rivali bore za uticaj. Međutim, njegova nedavna retorika izazvala je negodovanje u Evropi. Danska premijerka Mete Frederiksen poručila je: – Grenland nije na prodaju i neće biti ni u budućnosti. Francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro upozorio je Trampa da ne preti „suverenim granicama Evropske unije.“ – Suverenitet država članica EU mora biti poštovan – rekao je portparol Evropske komisije u sredu.

Kakav je status Grenlanda u EU i NATO-u?

Grenland je vekovima bio krunska teritorija Norveške i Danske, a zvanično je postao deo Danske 1953. godine. Godine 1979. dobio je autonomni status sa zakonodavnom moći u oblastima poput poreza, trgovine i pravosuđa, dok Danska i dalje kontroliše spoljne poslove i odbranu. Iako Grenland nije član EU, njegov status prekomorske teritorije EU omogućava mu pristup fondovima EU i slobodu kretanja za Grenlanđane, koji su građani EU. Teritorija je takođe obuhvaćena Severnoatlantskim ugovorom, što znači da bi napad na Grenland primorao druge NATO saveznike, uključujući SAD, da ga brane.

Zašto Tramp želi Grenland?

Novoizabrani predsednik naveo je motive nacionalne bezbednosti kao razlog svog interesovanja za ostrvo, ali ono se takođe vidi kao strateško središte materijala ključnih za geopolitičku trku za ekonomsku dominaciju. Povlačenje leda na Arktiku znači potencijalno kraće trgovačke rute i više prilika za eksploataciju nafte i ruda.

Kako bi nezavisnost Grenlanda mogla promeniti situaciju?

Pokret za nezavisnost Grenlanda nedavno je dobio na zamahu, podstaknut otkrićima o zloupotrebama danskih vlasti tokom prošlog veka, uključujući kampanju prisilne kontrole rađanja nad Grenlanđankama 1960-ih i 1970-ih godina. Prema sporazumu iz 2009. godine, Grenland može održati referendum o nezavisnosti, što je premijer Mute Egede nagovestio u novogodišnjem obraćanju prošlog petka. – Istorija i trenutni uslovi pokazali su da naša saradnja s Kraljevinom Danskom nije uspela da stvori punu jednakost – rekao je Egede.

Kako bi EU i NATO reagovali na Trampove pretnje?

Trampova retorika je posebno uznemirujuća jer nagoveštava upotrebu vojne sile protiv druge članice NATO-a, Danske, koju je SAD tehnički obavezna da štiti prema Severnoatlantskom ugovoru. Pretnje vojnom i ekonomskom silom da bi se oslabila članica EU predstavljaju „više od danskog problema,“ prema mišljenju stručnjaka, piše Euronjuz biznis. Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.