Automatski menjač je simbol udobnosti u očima mnogih vozača. Danas se može naći u sve većem broju novih automobila, od gradskih i kompaktnih modela do velikih sedana i terenskih vozila, u kojima su postali standard. Na tržištu postoji nekoliko vrsta automatskih menjača, ali nisu svi pouzdani, a neki od njih čak ni ne menjaju brzine onako kako biste želeli. Neka rešenja su tehnički zanimljiva, ali u praksi donose frustracije, visoke troškove popravke i kratak vek trajanja. Vozači najviše kritikuju stariji CVT menjači i robotski menjači sa jednim kvačilom. CVT, ili kontinuirano promenljivi menjač, ne radi sa fiksnim prenosnim odnosima. Umesto toga, koristi kaiš i remenice koji stalno menjaju prenosni odnos. Svako ko je ikada vozio mali skuter zna o čemu se radi. Ovaj princip donosi prednost glatke vožnje i bolje potrošnje goriva, ali ima i niz nedostataka. Najveći problem sa CVT menjačima su performanse vožnje. Vozači ga opisuju kao "gumen", neodzivan, sa bukom koja dolazi od visokih brzina motora, dok se u pogonskom sklopu zapravo malo toga dešava. Problem sa CVT menjačem nije samo mehanika, već i softver koji kontroliše njegov rad. Reakcije na pritiskanje papučice gasa su često odložene jer upravljačka jedinica često namerno prigušuje odziv kako bi smanjila potrošnju goriva i habanje. Međutim, vozači ovo doživljavaju kao neprirodno ponašanje. Danas su CVT menjači mnogo bolji, zahvaljujući hibridnoj tehnologiji. Baterija, odnosno elektromotor, "pomaže" kada benzinski motor pokušava da prenese što više snage na osovinu. Dakle, nedostatak snage u toj varijanti je danas donekle "popravljen". Robotski manuelni menjači, barem po našem mišljenju, izazivaju još više glavobolja. Jer ovde ne menjate brzine, niti to radi automatski menjač. Jer ovo zapravo nije automatski menjač. Robotski menjači, uglavnom instalirani u većini Smartova starije generacije, ili modeli poput Alfe 156 Selespid, Fiata Stila Abarta, Sitroena C2 VTR, C4 ili C8, da nabrojimo samo neke, zapravo su manuelni menjači koji menjaju brzine pomoću automatskih aktuatora. Proizvođači su uspeli da stvore jeftiniju alternativu klasičnim automatskim menjačima, ali su oni vozačima često donosili više problema nego koristi. Ovi menjači obično imaju trzavo pokretanje, sporo menjanje brzina i loš odziv, posebno u gradu i prilikom parkiranja. Skloni su habanju kvačila i aktuatora. Ovi delovi se često troše nakon 80-120 hiljada kilometara. Najpouzdanija dugoročna rešenja uključuju klasične hidrodinamske automatske menjače, koje proizvode renomirane kompanije kao što su ZF (koristi se, na primer, u BMW-u i Jaguar-u) ili Aisin (Toyota, Mazda). Ovi menjači su poznati po svom glatkom menjanju brzina, dugom veku trajanja i manjem riziku od kvara. DSG/DCT (Volkswagen Group) menjači sa dvostrukim kvačilom, koji nude brzu i preciznu promenu brzina, takođe mogu biti dobar izbor, piše Jutarnji.hr Njihove moderne verzije, uz pravilno održavanje, pouzdano funkcionišu i pružaju dinamičnu vožnju čak i u normalnom saobraćaju. Ako tražite najlakšu moguću vožnju bez brige o menjanju brzina, električni automobili predstavljaju posebnu kategoriju. Zahvaljujući jednobrzinskim ili dvobrzinskim menjačima, nude apsolutnu glatkoću, minimalno habanje i bez trzanja pri kretanju. Automatski menjač treba da donese udobnost, a ne brigu. Ali neka rešenja, poput CVT menjača ili robotskih menjača, mogu imati problema sa ovim. Stoga, pre kupovine automobila, vredi saznati šta se krije ispod haube. Pravi izbor će vam uštedeti novac, ali i živce. BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici