Guverner banke Andrij Pišnji rekao je da je takav potez logičan zbog sve bližih veza sa EU, nestabilnosti svetskih tržišta i fragmentacije globalne trgovine, prenosi Routers. - Moramo preispitati da li je evro pogodniji kao oslonac za našu valutu - rekao je Pišnji, dodavši da je reč o kompleksnom procesu koji zahteva temeljne pripreme. Grivnja je uvedena 1996. godine, a valuta se od tada uglavnom oslanjala na dolar. Nakon ruske invazije 2022, uvedena je kontrola kapitala i fiksni kurs prema dolaru, ali se u oktobru 2023. prešlo na fleksibilniji režim, iako dolar ostaje glavni reper za devizne intervencije. I dok dolar još uvek dominira međunarodnim transakcijama, udeo evra na ukrajinskom tržištu postepeno raste, piše "Blic Biznis". EU je prošle godine otvorila pristupne pregovore sa Ukrajinom, a Ursula fon der Lajen izjavila je da bi zemlja mogla postati članica do 2030. godine, pod uslovom da sprovede ključne reforme. Pišnji očekuje blagi ekonomski oporavak u naredne dve godine, uz rast BDP-a između 3,7 i 3,9 odsto, ali naglašava da sve zavisi od razvoja rata i obezbeđenja sigurnosnih garancija. Ukrajina ove godine računa na 55 milijardi dolara međunarodne pomoći kako bi pokrila budžetski deficit i stvorila fiskalne rezerve. BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: ?is_from_webapp=1&sender_device=pc&web_id=7395520208650470917 Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.