- Premeštanje pogona u inostranstvo je već počelo. A kad velike firme sele pogon, onda i male firme i dobavljači trpe štetu ili zatvaraju vrata. Ovo je proglašenje bankrota za privredni prostor Nemačke - kaže predsednik Udruženja nemačke veletrgovine i spoljne trgovine i uslužnih delatnosti (BGA), Dirk Jandura za agenciju Reuters. Na prvom mestu budućnost u Nemačkoj ne vide energetski intenzivni industrijski sektori, koji su pojam za nemačku industriju kao što su hemijska, metaloprerađivačka, ali i mašinogradnja. - Troškovi su ovde jednostavno previsoki - smatra Jandura. I predsednica Udruženja porodičnih firmi Mari-Kristin Osterman (Marie-Christine Ostermann) osuđuje ovakve privredne politike, smatra ona. - Ako se nakon izbora odmah ne promene privredni okviri, još više firmi će otići u inostranstvo - navodi. Ona lično je na čelu uslužne firme u snabdevanju bolnica koju je osnovao još njen deda, ali, pre svega, ističe probleme firmi u prerađivačkoj industriji i tamo gde je potrebna preskupa energija za proizvodnju. A zatim su tu i troškovi i mnoštvo propisa, a nestanak radnih mesta i manje plate će neminovno voditi i lošijim rezultatima u firmama koje su zavisne od potrošnje. Za predsednika Nemačke industrijske i trgovinske komore (DIHT) Petera Adriana je ova zemlja došla do trenutka krize čitave privredne strukture. -Ovdašnje firme su poslednjih godina morale pretrpeti previše novih opterećenja i državnih intervencija - smatra predsednik Komore. - Utoliko je i njihovo poverenje u privredni prostor Nemačke na samom dnu. To se najbolje vidi po ulaganjima firmi u ovoj zemlji, pandemija je već odavno prošla, ali ulaganja su i u ovoj godini još uvek bila šest odsto ispod nivoa pre korone – a trend su još manje investicije. Prema anketi koju je sprovela Komora među svojim članovima, trećina firmi planira da smanji svoja ulaganja. - To nisu dobre perspektive za privredni rast - upozorava Adrian. Jer nije država, nego privreda koja pre svega pokreće gotovo 90 odsto ulaganja. Nemačka je već sad na samom dnu po privrednom rastu u Evropi, a s nula posto rasta u 2025. računa i DIHT – već treću godinu za redom. - To je razdoblje sušnih godina u privredi kakvo se još nije videlo u Saveznoj Republici Nemačkoj - smatra Adrian. On je uveren kako jedino drugačija privredna politika Berlina može ovu zemlju opet vratiti stopama rasta. Privredna politika države je pre svega presudna za infrastrukturu, tako da i udruženje IT sektora Bitkom vapi za drugačijom politikom i ciljnim merama kako bi se podstakla ulaganja i zadržale firme u ovoj zemlji. Predsednik tog udruženja Ralf Vintergerst (Ralf Wintergerst) upozorava kako su i oni pogođeni cenom električne energije – računarski centri troše mnogo struje, ali su problem i stručnjaci i "papirni mentalitet" ove države: još uvek ne postoji mogućnost da pravna lica poseduju digitalni identitet. A i čitava digitalna infrastruktura u ovoj zemlji treba ozbiljnih investicija kako bi uopšte držala korak za već mnogo zemalja u Evropi koje su otišle mnogo dalje. Predsednik udruženja veletrgovine podseća i na drugu, osobito saobraćajnu infrastrukturu. Dok traju rasprave o alternativnim oblicima mobilnosti, saobraćajnice propadaju i prepune su gradilišta i zastoja koji tako nastaju. A pored toga je tu i jadno stanje mostova u Nemačkoj na kojima se "svaki vozač kamiona oseća nelagodno" kad preko njih mora preći, upozorava Jandura, piše SEEbiz. - Naša infrastruktura nije infrastruktura budućnosti, nego infrastruktura iz prošlosti - ističe Jandura. Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.