Od nekadašnjeg motora nemačke privrede ostao je utisak da zemlja više ne ide putem napretka, što kancelaru Olafu Šolcu preti porazom 23. februara. - Privreda je već dugo pod velikim pritiskom, ali je to pre pokrivala pandemija, pa onda rat. Sada to opet dolazi u prvi plan i narod je veoma zabrinut - kaže Nils Redeker iz Centra Žak Delor u Berlinu. Između 2018. i 2023, proizvodnja automobila u Nemačkoj je opala za 8 odsto, jer su proizvođači premestili fabrike u zemlje sa jeftinijom radnom snagom. "Folksvagen" je prošle godine predložio zatvaranje tri fabrike u Nemačkoj i smanjenje plata za 10 odsto, po prvi put u svojoj 87-godišnjoj istoriji. Fabrike su ostale otvorene posle pretnje sindikata štrajkom, ali radnici su prihvatili smanjenje primanja. Dok su Nemci nekada zarađivali ogromne svote od izvoza u Kinu, od 2018. su naišli na "savršenu oluju" na tom drumu. Te godine je izvoz pao za tri odsto, po prvi put od početka devedesetih. "Be-Em-Ve" je 2024. prijavio 13 odsto manju prodaju u Kini, "Mercedes-Benc" sedam odsto, a "Folksvagen" 10 odsto. Sledeći problem je nastao 2019. kada je EU usvojila "zelenu agendu" sa planom da motore sa unutrašnjim sagorevanjem napuste do 2035. I dok se nemačka auto-industrija borila da se preorijentiše na električne automobile, upravo Kina je počela da izvozi svoje modele – koji su pritom bili i jeftiniji. Onda je došla ukrajinska kriza i kraj uvoza ruskog gasa, što zbog sankcija i politike Berlina, što zbog miniranja gasovoda "Severni tok". Skok cena energija onda je podigao cene aluminijuma i čelika. Američki predsednik Donald Tramp sad preti carinama prema EU, koje bi mogle da ugroze nemačko snabdevanje tim metalima, ali i dugoročne planove za proizvodnju automobila u Kanadi i Meksiku za tržište SAD. Pritom je Šolcova vlada krajem 2023. ukinula i subvencije za električne automobile, u potrazi za sredstvima koja bi mogla da se preusmere Ukrajini. I Hrišćansko-demokratska koalicija Fridriha Merca i populisti poput AfD-a na desnici i Sare Vagenkhent na levici zagovaraju odustajanje od zabrane tradicionalnih motora, ali Šolcovi socijalisti i zeleni se oštro protive. - Voleo bih da vidim jaku Nemačku u još jačoj Evropi, ali sumnjam u to - izjavio je Matijas Zink, direktor industrije auto-delova "Šefler" i predsednik jednog udruženja auto-snabdevača. Ako postane kancelar, Merc bi morao da reformiše "sklerotičnu" nemačku privredu i reši probleme zloglasne birokratije, visokih troškova i nesklonosti riziku, što se trenutno čini neostvarivim, kaže "Politiko". BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:  Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.