Kako bi se tome stalo na put, prema medijskim navodima, pravda je stigla jednog prodavca polovnjaka iz Ohaja koji je navodno vraćao kilometražu na više vozila. Prema saopštenju kancelarije američkog tužioca za južni okrug Ohaja, Sajmon Nuaru je vlasnik firme S. Automotive Ltd u Vajtolu koji je "svesno isključivao, resetovao i menjao stanje pređene kilometraže na brojačima u vozilima, smanjujući ih sa visoke na nižu vrednost pre nego što bi ih prodao kupcima". Njegov slučaj je dospeo do suda, jer je Vlada ukazala na osam različitih vozila čija je kilometraža smanjena za otprilike 80.000 do 100.000 milja po vozilu. Kada se sve sabere, to bi moglo značiti ukupno vraćenih 1 do 1,29 miliona kilometara. Sleduje mu oko tri godine zatvora. Da li je u Srbiji zabeležen sličan slučaj, Boris Ćorović, generalni sekretar Srpske asocijacije uvoznika vozila i delova, istakao je da je ovakva pojava prilično rasprostranjena i kod nas, ali da mali broj slučajeva dospeva na sud. - Ne zato što 'vraćanje' kilometraže u cilju obmane kupca ne predstavlja krivično delo, već zbog činjenice da je u postojećim okolnostima i zakonskim rešenjima veoma komplikovano, skupo i neizvesno dokazati da je baš taj prodavac od kojeg ste kupili vozilo 'vratio' ili kako se to lepše kaže 'korigovao' kilometražu - rekao je Ćorović za Bizportal. On je ukazao da jedno od sredstava borbe protiv ove vrste zloupotrebe može biti i eventualno formiranje neke vrste nacionalnog registra, gde bi se beležio istorijat pređene kilometraže za svako konkretno vozilo koje se pojavi, bilo na redovnom tehničkom pregledu, bilo na redovnom i vanrednom servisu, eventualnoj proceni štete od strane osiguravajuće kuće i slično. - Bilo bi potrebno softverski 'uvezati' sve te institucije i kompanije u jedan registar na nivou države i omogućiti građanima pristup tom registru. Takva rešenja već postoje u nekim državama Evropske Unije a nedavno je i Evropska komisija najavila reviziju postojećih direktiva koje se odnose, između ostalog, i na borbu protiv ovu prevarne radnje, upravo na način kako sam opisao - istakao je on. https://bizportal.rs/potrosac/zasad-je-dobro-ali-srpsko-trziste-automobila-nije-direktno-pogodjeno-carinama-ali-moze-da-trpi-posledice/ Koliko je ovaj problem vraćanja kilometraže uzelo maha kod nas, Ćorović misli da to nije retka pojava. - Međutim, ako posmatramo period od pre recimo 15-20 godina i danas, postoji velika razlika u svesti kupaca polovnjaka o mogućnosti i rasprostranjenosti ove vrste prevare. Kada je počeo masovniji uvoz polovnih vozila u Srbiju, negde početkom 2000-tih godina, bilo je lakše kupcima prodati priču ?o maloj pređenoj kilometraži' jer je tržište bilo gladno evropskih polovnjaka pa su i kupci više bili pod vizuelnim utiskom nekog vozila a manje sumnjičavi kada je reč o održavanju i pređenoj kilometraži. Vremenom, zahvaljujući dostupnosti različitih vrsta informacija na internetu i razvoju različitih vrsta softvera, kupci su postali edukovaniji i svesniji rasprostranjenosti ove pojave. Samim tim i mnogo oprezniji kod kupovine polovnog vozila - objasnio je naš sagovornik. Govoreći o tome koliko su česti slučajevi zabeleženi u Srbiji, on je naveo da ima sigurno dosta takvih slučajevima. - Ali bih se usudio da kažem ličnu procenu - sigurno manje nego pre 10-15 ili više godina, upravo iz razloga što su kupci oprezniji i nije im baš lako prodati priču o maloj pređenoj kilometraži. Mislim da će danas, prosečan kupac u Srbiji, radije kupiti polovno vozilo i sa pređenih 300.000km - 400.000km ukoliko postoji regularna i proverljiva servisna istorija nego ono sa navodno 'manjom' kilometražom ali gde nemate apsolutno nijedan dokument na osnovu kojeg se možete uveriti u istinitost. Mislim da su, donekle, toga svesni i uvoznici i prodavci polovnjaka - kazao je Ćorović. Koliko je to opasno i šta to zapravo znači, on je objasnio da je u pravnom smislu to prevarna radnja i dodao je da se to kvalifikuje kao dovođenje kupca u zabludu. - Opasno je u smislu što se time najčešće prikriva pravo stanje automobila i zamagljuje svest o tome koliko će vas koštati servisiranje i održavanje tog automobila ako ga kupite - rekao je Ćorović. Kako se zaštiti od ovakve prevare, on savetuje da je možda najbolje kupiti polovnjak koji je kupljen nov kod uvoznika u Srbiji, koje je imao što manje, eventualno jednog vlasnika pre nas. - U tom slučaju postoji velika verovatnoća da kod uvoznika (kod kojeg je kupljen nov) proverite istoriju servisiranja gde je zabeležen pouzdan podatak i o pređenim kilometrima. No, vratimo se u realnost, jer svi znamo da su takvi polovnjaci prilično skupi i da nisu pristupačni širem krugu stanovništva. Poželjno je formiranje neke vrste nacionalnog registra ili baze pređenih kilometraža. U Evropi se to već radi pa ne treba izmišljati toplu vodu, samo treba prepisati od njih i implementirati slično rešenje - poručio je naš sagovornik. Zakonom o zaštiti potrošača prodavci polovnih automobila obavezani su da kupcima daju garanciju na kupljenu robu. Iz ovih razloga, kupcima se savetuje da ne kupuju kola bez pismene garancije ili prethodnih servisnih provera ispravnosti podataka o automobilu kao i samog vozila. Ćorović kupce savetuje da pre svake kupovine provere stanja vozila kod stručnjaka i u dobrom servisu. Kako kaže, čak i za kupce koji se razumeju u automobile. - Davanje pismene garancije od strane prodavca polovnog vozila - lepo zvuči, ali nisam siguran koliko je primenljivo u praksi - zaključio je on. BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici