Anastasov kaže da je godina možda i malo ispod proseka, oko 5.000 tona šarana ove godine i između 2.500 i 3.000 tona pastrmke. Što se tiče tendencija cena, one su u padu i to se vidi i u slučaju velikih trgovinskih lanaca koji u lifletima već nude jeftiniju ribu. - Više je razloga za to. Ove godine imamo manje praznika koji su posni (manje slava pada u sredu i petak), zbog čega će i potrošnja biti manja. S druge strane, od korone se i slave drugačije praznuju i generalno se kupuje manje ribe. Zato imamo i manju distribuciju i potrošnju i to se odmah oseti na cenama. U ribarstvu situacija nije ništa bolja u odnosu na ranije godine, s tim što se sada suočavaju još i sa većim cenama inputa, a imaju i troškove za vodoprivredne naknade koje nema nijedna zemlja u regionu — kaže on. - Subvencije nismo dobili ni prošle godine,a ni ove nije raspisan javni poziv i nemamo odgovor zašto je to tako. U našem resornom ministarstvu se malo ljudi bavi ribarstvom, što takođe govori o tome koliko im je važan ovaj sektor. Suočeni smo sa udarima konkurencije iz regiona koja ima suficit u proizvodnji upravo zahvaljujući subvencijama i nije im problem da spuste cenu. Zato neki naši lanci uvoze poluproizvode ili smrznutu ribu poput pastrmke iz Bosne i Hercegovine, Turske, Albanije ili Crne Gore. Jednostavno je sve to demotivišuće - kaže Anastasov. Kao što smo više puta pominjali, to je razlog da su ribnjačke površine sa 11.000 hektara smanjene na 5.000 hektara i dalje su u padu. Iako je u svetu tendencija da se ribarska proizvodnja pospešuje na svaki način, to kod nas nije tako, zbog čega je sve manje ribe koja se čuva u otvorenim vodama. - Subvencije nismo dobili ni prošle godine,a ni ove nije raspisan javni poziv i nemamo odgovor zašto je to tako. U našem resornom ministarstvu se malo ljudi bavi ribarstvom, što takođe govori o tome koliko im je važan ovaj sektor. Suočeni smo sa udarima konkurencije iz regiona koja ima suficit u proizvodnji upravo zahvaljujući subvencijama i nije im problem da spuste cenu. Zato neki naši lanci uvoze poluproizvode ili smrznutu ribu poput pastrmke iz Bosne i Hercegovine, Turske, Albanije ili Crne Gore. Jednostavno je sve to demotivišuće - kaže Anastasov. Kao što smo više puta pominjali, to je razlog da su ribnjačke površine sa 11.000 hektara smanjene na 5.000 hektara i dalje su u padu. Iako je u svetu tendencija da se ribarska proizvodnja pospešuje na svaki način, to kod nas nije tako, zbog čega je sve manje ribe koja se čuva u otvorenim vodama, piše Politika. Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.