Trenutno klima je idealna za vađenje batata, jer kao tropska biljka, batat ne voli hladnoću. Zato Krošlak žuri da izvadi slatki krompir i rasproda do decembra, jer čim se temepratura spusti ispod 12 stepeni, prostorije gde se čuva se moraju zagrevati. Mada batat dobro uspeva na našim njivama i na peskovitim terenima kojih ima kod nas, nije baš raspostranjen među povrtarima, premda u domaćoj ishrani nije nepoznat. Možda i zbog toga što je daleko skuplji u odnosu na običan krompir. U velikim trgovinama prodaje se od 300 do 400 dinara kilogram, a naveliko je upola jeftiniji . - U Gložanu batat samo ja proizvodim i gaje ga još u tri mesta, Gospođincima, Kaću oko Novog Sada i u Šapcu - kazao je za Dnevnik Ivan. - Prodajem ga po restoranima, velikim trgovinama, prodavnicama zdrave hrane, kvantaškim pijacama i od kuće, gde je i najjeftijiji - 250 dinara kilogram. I u proteklih deset godina nije mi se dogodilo da ga nisam rasprodao do decembra, pa očekuje da tako bude i ove sezone. Ideju za batat dobio je od kuma iz Hrvatske i, kako kaže, vremenom je širio proizvodnju. Počeo da proizvodi i sadnice i na kraju odnedavno pokrenuo i proizvodnju rakije batatovke, jedinstvene po tome što je niko više ne pravi ni na domaćem ni na stranom tržištu i za koju je dobio nekoliko medalja na sajmovima. - U svesci imam još nekoliko proizvoda i recepata, među kojima su namazi, ali sada promovišem rakiju batatovku, za koju sam obezbedio i gde će se prodavati, a to su pojedine vinoteke i restorani u Beogradu - naveo je saogovrnik. https://bizportal.rs/karijera/profitabilna-biljka-u-srbiji-od-jedne-sorte-moze-mnogo-da-se-zaradi-cak-i-drzava-daje-velike-subvencije/ On kaže da godina nije dobro krenula za batat. U maju je bilo grada pa je rod prepolovljen, ali i sa takvim prinosom je zadovoljan. - Batat voli toplu klimu i nije zahtevan. Sadi se krajem aprila i početkom maja, kada je već toplije vreme. Međutim, u maju je bilo grada, pa je dosta sandica stradalo. Na sreću, odlično su se oporavile u odnosu na to kakva sam imao očekivanja - naveo je Krošlak i dodao da posle sađenja jedino što je batatu potrebno jeste navodnjavanje i đubrenje, koje dobija kroz zalivni sistem. Druga zaštita mu ne treba. Po sadnici batat teži kilogram, u metar dužni idu tri sadnice, a po hektaru ide oko 25.000 sadnica, koje proizvodi i za to, naglašava,treba znanje i iskustvo. Po hektaru za zasnivanje proizvodnje treba 5.000 do 6.000 evra, koje se i vrate, u zavisnosti od prinosa, piše Dnevnik. Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.