Ono što je objavljeno je da se fabrika, između ostalog, suočavala sa problemima izazvanim porastom cena sirovina još nakon pandemije. Ipak, u javnosti se spominje da to nije definitivni kraj i da će nova fabrika biti otvorena u drugoj zemlji. I dok je taj deo nepoznanica i ostaje da se vidi da li će mocart kugle imati – novi život – ono što je realnost, a što je bilo jasno i zabrinjavajuće još početkom prošle godine je dramatičan rast cena kakaa. On je ostavio velike posledice po konditorsku industriju. Cena glavnog sastojka za pravljenje čokolade inače beleži drastičan skok od 2023. Tada je kakao koštao od 2.500 dolara pa do 4.500 dolara po toni. Međutim, već u februaru prošle godine cena je otišla na 6.000 dolara, da bi bila udvostručena do aprila na više od 12.000 (iako je tokom godine padala, ipak se u decembru ponovo vratila na ovu vrednost). Poslednje brzo i višestruko povećanje cene na tržištu kakaa dogodilo se još u periodu 1975–1977.

Kako je cena čokolade – otišla u nebo –

Ono na šta su još početkom prošle godine upozorili svetski analitičari i agrobiznis stručnjaci obistinilo se i postalo je trend – čokolada je zbog svega toga maltene postala luksuzna roba. Kako je došlo do problema? Većina svetskog kakaovca uzgaja se u zapadnoj Africi, a Gana i Obala Slonovače dve su vodeće zemlje dobavljači. Tačnije, kod njih se odvija 60 do 70 odsto svetske proizvodnje. Kako objašnjavaju stručnjaci, tropsko drvo kakaovac je inače osetljivo i podložno bolestima i klimatskim promenama. Problem je što u poslednje tri godine proizvodnja ne zadovoljava potražnju na tržištu. Zbog toga su cene porasle čak i pre nego što su nepogode i bolesti useva uzele danak. I dodatno poremetile žetvu i rad prerađivača kakaovca. [caption id="attachment_92249" align="aligncenter" width="1000"] Foto: Shutterstock[/caption]

Klimatske promene i suša zadale najveće muke

Sve to, razumljivo, rezultiralo je nestašicom kakaoa i povećanjem cene. Međunarodna organizacija za proizvodnju kakaovca (ICCO) upozorila je početkom prošle godine da se očekuje znatan pad proizvodnje u zemljama najvećih proizvođača. Prema podacima te organizacije, svetska proizvodnja za 2023–2024. godinu smanjena je za 14,2 odsto i to treću godinu zaredom u Zapadnoj Africi. Zbog porasta cena kakaoa, sada širom sveta, ali i u Srbiji, proizvođači čokolade su pod pritiskom – prinuđeni su da povećavaju cene proizvoda kako bi se prilagodili novonastaloj situaciji na tržištu. Cene čokolade u domaćim radnjama tokom prošle godine, a naročito poslednjih meseci dostigle su rekordne iznose.

Cene čokolade u Srbiji skočile više od 30 odsto

Tako i podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS) pokazuju da je za devet meseci prošle godine čokolada beležila poskupljenje od oko 33 odsto. Uvoz čokolade je imao količinski pad od 12,7 odsto, a vrednosno porast od 2,2 odsto. Izvoz čokolade količinski je imao porast od 19,5 odsto, a vrednosno 35,7 odsto – upozorava Aleksandar Bogunović iz Privredne komore Srbije (PKS). Stotinu grama mlečne čokolade u beogradskim trgovinama, (što je sve ređa pojava jer većina proizvođača nudi pakovanja od 80 ili 90 grama) praktično više se ne može kupiti za manje od 200 dinara. Na akcijama se može naći za oko 180. Čokolada za kuvanje, neophodna namirnica u periodu slava i praznika kreće se od 200 do 650 dinara za 200 grama (u zavisnosti od proizvođača i akcija). Čokoladna tabla za kuvanje od 300 grama ide i do 850 dinara. Stručnjaci ukazuju da su proizvođači čokolade primorani da razmotre opcije poput podizanja cena proizvoda. Takođe, jedna od opcija je i traženje supstituta za kakao ili smanjenje veličine pakovanja kako bi se prilagodili tržišnim uslovima.

Zamena na uštrb kvaliteta – vredi li?

Ono što stručnjaci, ali i oni koji su u ovom poslu, za Forbes Srbija kažu, realnost je sledeća: dok neki razmatraju opciju zamene kakao masti jeftinijim biljnim uljima, poput rafinisanog palminog ulja, drugi nastoje da istraju u očuvanju autentičnosti proizvoda te ne koriste alternative. Aleksandar Bogunović iz Privredne komore Srbije (PKS) ukazuje na problem nestašice ove sirovine. Samim tim i rast cena i neodgovarajući kvalitet proizvoda. U svetu, a i kod nas je trend da je sve veći asortiman konditorskih proizvoda sličnih čokoladi koji u svom sastavu imaju manji procenat kakaa. Bogunović kaže da je primetno da se kompanije trude da zadrže kvalitet. I da se trude da se cena sirovine i gotovog proizvoda ne prelije samo na potrošača. Ali, to nije sve. Ima još problema. I cene drugih sirovina koje idu u sastav čokolade su u porastu usled prilika koje su aktuelne u svetu. Osim šećera, mleka u prahu, orašastih plodova, skok cene zabeležio je i puter. Mediji prenose da je kod članica EU, puter od oktobra 2023. do oktobra 2024. poskupeo u proseku za 19 odsto. Konkretno je više od 40 odsto poskupeo u Slovačkoj, Nemačkoj i Češkoj. Kod nas se na rafovima u pojedinim radnjama može naći po ceni od 250 dinara samo ako je na akciji, pa naviše – za veća pakovanja i do 700 dinara, piše Forbs. Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.