Poslanici Evropskog parlamenta podržali su zabranu korišćenja naziva povezanih sa mesom za biljne proizvode, dok s druge strane, pojedini građani i potrošačka udruženja smatraju da su takve mere nelogične. Ova odluka znači da se na jedinstvenom tržištu Evropske unije (EU) proizvodi od soje više se neće nazivati "vege burger", niti bilo koja biljna varijanta će biti deklarisana kao kobasica. Zagovornici ovakve odluke smatraju ovom odlukom ispravnom jer, kako kažu, potrošače ne treba dovoditi u zabunu. Ovde nije samo reč o zaštiti potrošača, već je i o odbrani rada stočara. Neupitno je da raste popularnost biljnih alternativa, ali industrija mesa pokušava da spreči da im se "preotmu" prepoznatljivi nazivi koji već decenijama imaju prevlast. Među poslanicima, vlada oprečno mišljenje. Dok jedni podržavaju odluku, drugi je oštro osuđuju, navodeći da ukoliko na proizvodu piše "vegan burger", onda je svima jasno da ne sadrži meso. Velika Britanija bi na osnovu trgovinskog sporazuma sa Evropskom unijom mogla da zabrani korišćenje naziva "burger" i "kobasica" za vegetarijanske proizvode. Laburistička vlada je početkom ove godine osigurala novi sporazum o sanitarnim i fitosanitarnim (SPS) merama sa EU, koji omogućava britanskim preduzećima da prodaju proizvode, uključujući neke burgeri i kobasice, u Evropskoj uniji po prvi put od Bregzita. https://bizportal.rs/expo-2027/ekspo-2027-najveci-ekonomski-motor-srbije-i-pre-nego-sto-pocne/ Kada je reč o srpskom tržištu, Nenad Bumbić iz Udruženja "Zaštita potrošača" navodi da se Srbija slaže sa propisima EU, dodajući da naši potrošači treba da znaju šta jedu i šta kupuju. - U Srbiji bi to bilo regulisani isto kao i kod njih - ne sme da se koristi naziv povezan sa mesom za biljne proizvode. Kod nas to je već i urađeno za mlečne proizvode. To sve mora da ide u odvojene rafove. Prvo je rečeno da proizvodi koji sadrže biljne sastojke ne mogu da se označavaju kao mlečni proizvodi i da moraju da budu fizički odvojeni na rafovima. Mi smo, međutim, imali situaciju da se prodaje nešto što se zove 'sir, a zapravo je potpuno biljnog porekla. Da li je to sir? Naravno da nije - rekao je Bumbić za Bizportal. Govoreći o kvalitetu brze hrane, naš sagovornik ukazuje da mora da se proverava minimalni sadržaj mesa. -  Tako da realno jedemo više biljnih sastojaka u brzoj hrani nego što mislimo - kazao je on.

Kako bi to kod nas trebalo da se reguliše?

Kategorije bi morale biti jasno odvojene u prodavnicama, kako ne bi dolazilo do zabune. - Ako neko, recimo, ne jede ni biljne prerađevine ni proizvode životinjskog porekla, mora da zna šta tačno uzima. Najjednostavnije rešenje je da biljni proizvodi budu fizički razdvojeni od mesnih u drugom delu prodavnice ili na posebnom rafu. Ako je prodavnica mala, dovoljno je i da budu odvojeni levo/desno, uz jasnu oznaku iznad. Isto se odnosi i na mlečne proizvode koji sadrže biljne sastojke - naveo je on.

Da li će to zaživeti u Srbiji?

- Hoće. Srbija ima obavezu usklađivanja, ali nema precizan rok kao države članice. Zato možemo to da uvedemo od danas pa sve do ulaska u EU - kad god se proceni da je vreme - zaključio je Bumbić.

Veganska hrana

Veganska hrana obuhvata sve proizvode koji ne potiču od životinja i ne sadrže sastojke životinjskog porekla. To znači da vegani ne jedu meso, ribu, jaja, mlečne proizvode, med, niti bilo šta što potiče od životinja. Tu spadaju: voće i povrće, žitarice i proizvodi od žitarica, mahunarke, orašasti plodovi i semenke, biljna ulja, biljni proizvodi i zamene za meso i mleko, slatkiši i začini (veganske čokolade i slatkiši bez mleka i meda) i napici (većina sokova, čajeva, kafa, biljni napici). BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.